Od 25. do 29. kolovoza Opatija će ponovno postati mjesto susreta publike s autorima i autoricama najboljih hrvatskih dokumentaraca u protekloj godini. Liburnia Film Festival, najstariji i jedini hrvatski festival posvećen isključivo domaćem dokumentarnom filmu, ove se godine održava 24. put donoseći publici 21 film u konkurenciji, među kojima je deset premijera od čega je pet svjetskih. Uz natjecateljski program, posjetitelje očekuju i popratni filmski programi (Regionale, Posebne projekcije, Beldocs predstavlja i Restartovi filmovi), razgovori s autorima, edukativni programi za djecu, mlade, odrasle, filmske profesionalce, diskusije, case study te naravno glazbeni sadržaji koji Opatiju iz godine u godinu pretvaraju u središnje mjesto okupljanja ljubitelja hrvatskog dokumentarnog filma.
Već gotovo četvrt stoljeća Liburnia Film Festival prati razvoj domaće dokumentarne scene, otkriva nove autore i autorice te publici predstavlja filmove koji najizravnije svjedoče vremenu u kojem živimo. Ovogodišnja selekcija još jednom potvrđuje vitalnost hrvatskog dokumentarca – od intimnih obiteljskih priča i osobnih ispovijesti do društveno angažiranih filmova koji propituju rad, identitet, migracije, nasilje, okoliš, kolektivno pamćenje i prostor u kojem živimo.
Militarizacija kao festivalska tema
Ako dokumentarni film ima jednu važnu zadaću, onda je to da ne dopušta društvu prestati postavljati pitanja. Upravo zato ovogodišnji Liburnia Film Festival u fokus stavlja militarizaciju – proces koji posljednjih godina sve snažnije oblikuje europsku svakodnevicu.
Rat u neposrednom susjedstvu, rekordna ulaganja u obranu, sve snažnija vojna industrija i normalizacija ratne retorike ponovno su postali dio naše stvarnosti. Organizatori smatraju kako je upravo dokumentarni film prostor u kojem takve procese treba promišljati, propitivati i o njima razgovarati.
“Dvadeset i četiri godine Liburnia Film Festival prati društvo kroz dokumentarni film. Ovogodišnja tema nije odabrana zato što želimo ponuditi odgovore, nego zato što vjerujemo da postoje pitanja koja ne smijemo prestati postavljati. Militarizacija više nije nešto što se događa negdje drugdje – ona postaje dio naše svakodnevice, političkog jezika i ekonomskih prioriteta. Dokumentarni film možda ne može promijeniti svijet, ali može pomoći da ga jasnije vidimo.”
Posljednjih godina Europa ubrzano povećava ulaganja u obrambeni sektor, a vojna industrija ponovno postaje jedan od važnih gospodarskih prioriteta.Festivalsku temu prati i ovogodišnji vizual koji potpisuje riječki Studio Pixel. Vizual nije tek ilustracija festivalske teme, nego njezin nastavak – poziv na promišljanje procesa koji se odvijaju pred našim očima, često toliko postupno da ih gotovo prestajemo primjećivati.
Festival zato otvara prostor i publici. U tijeku je natječaj za kratke video forme kojima autori, umjetnici i svi zainteresirani mogu u trideset sekundi autorski progovoriti o militarizaciji društva – kroz osjećaj, događaj, osobno iskustvo ili mogući odgovor. Odabrani radovi bit će predstavljeni na festivalskim društvenim mrežama, a dio njih bit će prikazan i tijekom festivala na velikom platnu Ljetne pozornice.
Dokumentarni film kao ogledalo društva
Ovogodišnja konkurencija pokazuje koliko je hrvatski dokumentarni film danas raznolik i autorski samouvjeren. Filmovi dolaze iz različitih produkcija i različitih su poetika, ali ih povezuje zajednička potreba da osobne priče pretvore u univerzalna pitanja suvremenog društva.
Nekoliko filmova ovogodišnje konkurencije polazi od obiteljske intime kako bi progovorili o univerzalnim iskustvima. „Čuvarica uspomena“ Riječanke Jelene Ratko, film koji će na Liburnia Film Festivalu imati hrvatsku premijeru, nježan je portret jedne ljubavi i života obilježenog radom, u kojem uspomene ostaju posljednje utočište nestajućeg svijeta. Marina Jurčić u filmu „Krug, crta, zeleno“, koji će u Opatiji imati svjetsku premijeru, kroz arhivske snimke, obiteljske fotografije i sudske dokumente rekonstruira odrastanje četiriju sestara u obitelji obilježenoj traumom, stvarajući intimnu priču o sestrinstvu, otpornosti i ljubavi. Sličnim osobnim pristupom vodi se i Lucija Ana Večerina u filmu „Dragi tata“, svojevrsnom filmskom pismu ocu s kojim više od desetljeća nema normalan odnos publika, a publika će ga prvi put gledati upravo u Opatiji. Ana Sabolić prvi će put pred hrvatskom publikom predstaviti svoj srednjometražni dokumentarac „Zadnji gemišt“ u kojem propituje nasljeđe alkoholizma i generacijske traume kroz priču vlastite obitelji. Autorica Karla Perica u „[Ne:bu dobro]“ polazi od vlastite stambene situacije kako bi otvorila pitanje odrastanja generacije koja sve teže dolazi do vlastitog doma, pretvarajući osobnu krizu u priču o suvremenom životu mladih.
Sjećanjem, arhivom i prolaznošću bave se i stari znanci LFF-a, Puležan Elvis Lenić u filmu „Puna je Pula“ (svjetska premijera), oživio je amaterske snimke Kino kluba “Jelen” nastale šezdesetih i sedamdesetih godina, kao i Anita Čeko u poetskoj minijaturi „O cvrčcima i ljudima“, u kojoj nekoliko dana provedenih s djedom postaje meditacija o vremenu i pamćenju.
Konkurencija donosi niz filmova koji progovaraju o radu, migracijama, nasilju, društvenim nejednakostima i prostoru, potvrđujući da dokumentarni film ostaje jedan od najvažnijih medija za razumijevanje stvarnosti.
Među iščekivanijim naslovima je „Ono što treba činiti” Srđana Kovačevića, recentnog dobitnika dvije Zlatne Arene (za režiju i montažu) te nagrade publike na Pulskom filmskom festivalu, a nagrađen je i na prestižnom DOK Leipzigu, beogradskom Beldocsu i ljubljanskom Festivalu dokumentarnog filma. Film prati rad ljubljanskog Radničkog savjetovališta i kroz svakodnevne borbe obespravljenih radnika govori o solidarnosti kao mogućem odgovoru na sve nesigurnije tržište rada. Društvenim promjenama bavi se „Vučja gozba” Jadrana Bobana. Radnja je smještena u Dalmatinsku zagoru, suočenu s depopulacijom, industrijalizacijom prostora i teorijama zavjere koje nastaju kada institucije prestanu biti prisutne u svakodnevnom životu ljudi.
Pitanje pripadanja i identiteta u suvremenoj Europi istražuje Tatjana Božić svojim novim filmom „Tragovi pripadanja”, osobnom putovanju kroz različite europske zemlje i obiteljsku povijest u potrazi za odgovorom na pitanje gdje zapravo nastaje osjećaj doma. Suvremeni medijski prostor i granice između činjenica i dezinformacija u fokusu su filma „Medo u šparugama” Ivana Grgura, koji na duhovit način pokazuje koliko brzo lokalna priča može prerasti u kolektivni mit u eri društvenih mreža. Osobito zanimljiv autorski glas donosi Iva Kraljević u eksperimentalnom dokumentarcu „Ovu sobu ostavite zakopanu” (hrvatska premijera), poetskoj meditaciji o svijetu koji se raspada.
Hrvatsku premijeru imat će „Spomenik revolucije” Mladena Ivanovića, kojemu je u centru monumentalni spomenik na Petrovoj gori. Film kroz sudbinu jednog od najvažnijih modernističkih spomenika Europe otvara pitanja odnosa prema antifašističkoj baštini, kulturnoj memoriji i odgovornosti prema javnom prostoru.
Krajolik kao svjedoka društvenih promjena bio je inspiracija brojnim autorima koji su filmski istražili odnos čovjeka i prostora.
„Ja, moćni Velebit” Nevena Hitrec na LFF-u imat će svjetsku premijeru. Poetska je to posveta grandioznoj, ali i surovoj planini, pretvarajući Velebit u glavnog protagonista i simbol trajnosti nasuprot prolaznosti ljudskih života. Tonći Gaćina, nakon premijere na festivalu u Locarnu i još nekoliko europskih festivala u filmu „Koze!” vraća publiku na otok Unije, gdje napušteno stado koza postaje metafora odnosa čovjeka prema prirodi i posljedica neuspjelih razvojnih politika. Poetski pristup prostoru i radu njeguje i umjetnik Darko Škrobonja kroz izniman vizualni film „NOV.032”, koji proces gradnje mosta pretvara u meditaciju o vremenu, radu i transformaciji prostora. Poznata spisateljica Monika Herceg okušala se u filmskim vodama kratkim dokumentarcem „Joso” kojim nam predstavlja svog susjeda i protagonista iz napuštenog sela na Baniji, a Sebastijan Borovčak u filmu „Mirna dolina” u ličkom kršu zajedno s novinarkom Tamarom Opačić pokušava pronaći tragove nestalog migranta.
Snažne osobnosti nerijetko su sjajna podloga za odlične filmske priče, a to dokazuje i sljedeća tri filma u konkurenciji za LFF-ove nagrade.
Izidor Bistrović u filmu „Imaš tople ruke”, koji će na LFF-u imati svjetsku premijeru, mala je oda umjetnosti, ali i brizi kroz iskustvo gluhoslijepe kiparice Sanje. Marina Musulin filmom „Od jutra do sutra”, nagrađenim za najbolji kratki dokumentarni film na South East European Film Festivalu u Los Angelesu, donosi portret snažne žene zaposlene u riječkoj ribarnici koja svakodnevno balansira između obitelji i fizički zahtjevnog posla. Film je svojevrsni hommage jednom od najboljih hrvatskih dokumentaraca, “Od 3 do 22” Kreše Golika iz 1966. David Gašo u filmu „Sve ostalo” duhovitim portretom ljudi koje je upoznao preko oglasa i društvenih mreža, gradi vibrantnu alegoriju suvremene Hrvatske.
Ovogodišnja konkurencija kao i do sad na jednom mjestu okuplja afirmirane autore i nova autorska imena, međunarodno nagrađivane filmove i čak pet svjetskih premijera, potvrđujući Liburnia Film Festival smotrom najrelevantnijih domaćih dokumentaraca, a Opatiju mjestom susreta hrvatskih dokumentarista.
O nagradama odlučuju istaknuta imena regionalne filmske scene
O najboljim filmovima 24. Liburnia Film Festivala odlučivat će peteročlani međunarodni žiri sastavljen od filmskih profesionalaca različitih profila. Glavni žiri, koji odlučuje o nagradi za najbolji film, najbolji regionalni film, režiju, fotografiju, montažu i dizajn zvuka, čine riječka montažerka, snimateljica zvuka i politička aktivistica Ana Jurčić, direktorica mariborskog festivala Dokudoc Maja Malus Azhdari, producent, redatelj i direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski, nagrađivani montažer Jan Klemsche te direktor fotografije i redatelj Damian Nenadić.
Dobitnika Nagrade kritike „Dragan Rubeša”, koju LFF dodjeluje u suradnji s riječkim Art-kinom, odabrat će Željko Luketić, filmski kritičar, publicist i kulturni novinar.
Publika će svakog dana moći ocjenjivati svoje favorite, a filmu s najvišom prosječnom ocjenom pripast će nagrada publike.
Festival kao mjesto učenja, susreta i razmjene iskustava
Liburnia Film Festival već godinama nije samo mjesto na kojem se gledaju dokumentarni filmovi, nego i prostor susreta autora, filmskih profesionalaca, djece, mladih i publike. Tako će i ove godine, uz projekcije, posjetiteljima ponuditi bogat popratni program.
Svakodnevni festivalski program upotpunit će i tradicionalno Piće s autorima koja će moderirati Olga Dimitrijević, na kojem će publika na terasi Hotela Continental imati priliku razgovarati s autoricama i autorima filmova u konkurenciji za nagrade.
U edukativnom programu organizatori surađuju s CTK Rijeka (radionice Animir(ajmo!), 3,2,1 – Akcija!, Digitalno animir(ajmo!), Filmaktivom (radionica Prvi put snimam) i Kultura svima (Film svima svugdje – 101 o inkluzivnim filmovima). Važan dio profesionalnog programa ponovno je LFF Rough Cut, radionica razvoja dokumentarnih filmova u završnoj fazi montaže, koja okuplja autore i autorice iz Hrvatske i regije te im kroz mentorski rad omogućuje dodatni razvoj projekata prije završetka filmova.
Festival će donijeti i niz diskurzivnih formata te bogat popratni filmski (još 11 filmskih naslova) i glazbeni program.
Više informacija o edukativnim programima i prijavama bit će dostupno na mrežnim stranicama Liburnia Film Festivala.
Otvoren poziv za volonterke i volontere
U tijeku je i poziv za festivalske volonterke i volontere koji žele postati dio organizacijskog tima 24. Liburnia Film Festivala. Volonteri će sudjelovati u pripremi i provedbi programa, radu s gostima, festivalskom uredu i brojnim drugim segmentima organizacije te iz prve ruke upoznati kako nastaje jedan od najdugovječnijih hrvatskih filmskih festivala.
Organizator festivala je Udruga Liburnia Film Festival, suorganizator je Restart, a partner Festival Opatija.
24. izdanje festivala podržavaju Grad Opatija, Hrvatski audiovizualni centar, Društvo hrvatskih filmskih autora i producenata, Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Grada Opatije, Turistička zajednica Kvarnera, Amadria Park, Audio Video Consulting – AVC Grupa, ACER Hrvatska i mnogi drugi prijatelji festivala. Program razvoja organizacije Udruge LFF podržava Zaklada Kultura Nova i Grad Rijeka.