Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić izjavila je u srijedu da porast broja novooboljelih u Hrvatskoj nije drugačiji od situacije u ostatku svijeta, ali i da nije samo bitan broj zaraženih, već i to što oko 10 posto hospitaliziranih završi smrtnim ishodom.
“Analizirali smo stanje u klinikama među oboljelima. U Klinici za infektivne bolesti, oko 10 posto ljudi koji su dosad bili hospitalizirani, završili su sa smrtnim ishodom. To svi moraju uzeti u obzir, nije samo broj inficiranih glavna komponenta”, istaknula je Markotić nakon sastanka Znanstvenog savjeta u Vladi.
Ljeti viši broj zaraženih bio je puno manje opasan nego što je u zimskom razdoblju jer, objasnila je, sada ti viši brojevi rezultiraju s većim brojem ljudi koji imaju teži oblik bolesti, koji moraju završiti u bolnici, a samim time veća je šansa da završe i na respiratorima i sa smrtnim ishodom.
“Nije dobro licitirati o tome kolika je smrtnost dovoljno prihvatljiva ili neprihvatljiva, dakle svaki život je vrijedan i za svaki se isplati boriti”, poručila je Markotić.
Vezano za rekordan porast broja novooboljelih, rekla je da je stav Znanstvenog savjeta da to nije neočekivano te da se u Hrvatskoj ne događa ništa drugačije i novo u odnosu na ostatak Europe i svijeta, ali i da treba naći načine kako da se ne dogodi jako visok eksponencijalni rast.
Dodala je da nitko nije za neke prečvrste mjere, stroge lockdowne jer smatraju da to ljudi u ovom trenutku teško psihički podnose te da to ne bi donijelo onaj učinak kao što je bio u prvoj fazi. Dalje će se ići s postepenim mjerama koje mogu pomoći, koje mogu biti prihvatljive za ljude, a Stožer će ih pokušati što bolje iskomunicirati, dodala je.
Naglašava važnost odgovornog ponašanja svih u društvu, uključujući i različite političke opcije i javne osobe, uz upozorenje da kontradiktorne informacije koje nisu bazirane na struci, znanju i iskustvu mogu napraviti štetu za opći zdravstveni sustav i stanje, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama.
Markotić: Odgovornim ponašanjem mladih sačuvati rizičnu populaciju
Markotić je istaknula i nužnost odgovornog ponašanja mladih kako bi se sačuvala rizična populacija.
“Teško je neke stvari objasniti mlađim ljudima koji u većini slučajeva imaju blaži oblik bolesti. Međutim, oni nisu sami na svijetu i nisu u getima gdje su samo mladi, nego se kreću i među drugim ljudima koji imaju puno rizika za oboljeti i završiti u bolnici, s teškim oblikom upale pluća, onda i na respiratoru i s teškim posljedicama”, rekla je, dodavši da su nam brojke koje pratimo zadnjih sedam do deset dana zadnje upozorenje.
Moramo se odgovorno ponašati – držati distancu, nositi maske i treba jedno vrijeme stati s visokorizičnim situacijama (javna okupljanja i privatna okupljanja), poručila je.
Ugostiteljima koji su izrazili nezadovoljstvo posljednjim mjerama odgovorila je kako su “svi partneri u priči” te su s njihovim predstavnicima održani sastanci, kao i da se razgovor s njima i dalje nastavljaju.
“Kao što mi imamo hrabrosti određene mjere predložiti, iako nas se zbog toga tuče sa svih strana zbog toga, tako i oni koji su bili predstavnici trebaju imati hrabrosti i objasniti onima koji su predstavljali da su na određene stvari pristali za opće dobro”, rekla je Markotić.
Ako jedan segment ugostiteljstva misli da će određenim mjerama biti iznimno pogođen to se može i dalje komunicirati, ali ne tako da se ugrozi živote i zdravlje ljudi, dodala je.
“Pitam se tko će dolaziti u kafiće i restorane ako svi budu bolesni i bude puno umrlih”, upitala je Markotić.
Navela je i da je dobila na e-mail niz videa koji pokazuju neodgovorno ponašanje te kao primjer izdvojila druženje “skupine intelektualaca srednje starije životne dobi” koji su u planinarskom domu zagrljeno pjevali i feštali.
“I što da kažemo? To je bila visokorizična skupina, na tom videu”, upozorila je uz opetovani apeli na odgovorno ponašanje “kako bismo pokazali da nam je bitno naše zdravlje i životi, te zdravlje i životi bližnjih”.
Ambriović Ristov: Postoji šansa da cjepivo bude odobreno do kraja godine
Apel pučanstvu da shvati da su mjere koje su donesene – dobre i da maske štite, uputila je i virologinja Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, dodavši da “ne treba gledati pojedinačne informacije po pojedinačnim glasilima i na taj način se ne ponašati odgovorno”.
“Kad su uzme globalna slika, vidimo da svaki dan imamo sve veći broj zaraženih. Imali smo sreću s dugim ljetom i sad se, kad polako počinje hladnije vrijeme, događa ono što smo predviđali”, dodala je.
Govoreći o cjepivu i istraživanjima, navela je da su brojna u trećoj fazi ispitivanja te da postoji realna šansa da ono bude odobreno do kraja godine, ali to ne znači i da će odmah početi procjepljivanje čitave populacije.
“Iako postoji realna šansa da bude cjepivo odobreno do kraja godine, sigurno neće početi cijepljenje populacije odmah. Trebat će neko vrijeme za pričekati doze, a tada će cijepljenje ići postepeno – prvo zdravstveni radnici, potom ugroženi dio populacije, a tek onda opće stanovništvo”, rekla je.
Ako cjepivo bude odobreno do kraja godine, onda je sigurno jedan pomak od mjesec-dva dok počnu dolaziti veće doze, ali naravno, ne može se procijepiti cijela populacija, dodala je Ambriović Ristov.
Na sastanku Savjeta razgovaralo se i o mjerama u drugim zemljama, a članovi su analizirali i različite znanstvene pristupe i radove, nove informacije te će vidjeti što je od toga u praksi iskoristivo za primjenu.
(Hina)
foto: unsplash