Blagdansko razdoblje u javnom prostoru često je prikazano kroz idealizirane slike: savršeno uređeni domovi, raskošni stolovi, nasmijane obitelji i djeca koja u miru uživaju u zajedničkim trenucima. Reklame, filmovi i društvene mreže stvaraju dojam da blagdani trebaju izgledati upravo tako: skladno, mirno i bez napetosti. Međutim, stvarnost je za većinu ljudi znatno drugačija.
„Važno je osvijestiti da sadržaji koje svakodnevno konzumiramo putem ekrana ne predstavljaju realan prikaz prosječne obiteljske svakodnevice, nego selektirane i često idealizirane trenutke“, ističe Lucija Duvnjak, psihologinja Poliklinike Salvea. „Problem nastaje kada takve prikaze počnemo doživljavati kao standard kojem se moramo prilagoditi.“
Brojna istraživanja potvrđuju da su upravo očekivanja jedan od glavnih izvora razočaranja tijekom blagdana. Mnogi ljudi u tom razdoblju prijavljuju povećanu razinu stresa, umora i emocionalnog pritiska da se osjećaju sretno i ispunjeno. Taj takozvani „blagdanski stres“ često proizlazi iz nerealnih kriterija koje si postavljamo; od savršeno uređenog doma i bogatog blagdanskog stola, do skladnih obiteljskih odnosa koji bi, barem nakratko, trebali izbrisati sve prethodne konflikte.
„Često postoji implicitna poruka da bi tijekom blagdana sve trebalo biti lijepo i bez problema. No emocionalna stvarnost rijetko se prilagođava kalendaru“, objašnjava Duvnjak. „Posve je uobičajeno da se u isto vrijeme javljaju i ugodne emocije i stres, radost i iscrpljenost, bliskost i stare obiteljske napetosti.“
Umjesto fokusiranja na ono što nije ispalo „kako treba“, stol koji nije dovoljno fotogeničan, kolače koji ne izgledaju kao iz slastičarne ili djecu koja ne sjede mirno, korisnije je preusmjeriti pažnju na ono što već postoji. „Savršenstvo nije preduvjet za zadovoljstvo. Blagdani mogu biti nesavršeni, a i dalje vrijedni i ispunjeni“, naglašava psihologinja.
Posebno je važno sagledati blagdane iz perspektive djece. Iako se često misli da su darovi i svečani obroci u središtu njihova doživljaja, djeca blagdane pamte prvenstveno kroz emocionalnu atmosferu i kvalitetu odnosa. „Djeci su često najdragocjeniji spontani trenuci: zajedničko ukrašavanje doma, pomaganje u kuhinji ili opušteno druženje s roditeljima“, kaže Duvnjak. „Takva iskustva grade osjećaj sigurnosti, pripadnosti i povezanosti.“
Umjesto težnje savršenoj organizaciji, važnije je stvoriti okruženje u kojem se djeca osjećaju voljeno, prihvaćeno i uključeno. Na taj način blagdani postaju prilika za učenje važne životne poruke: da stvari ne moraju biti idealne kako bi bile vrijedne i lijepe.
Zaključno, stručnjaci savjetuju da u blagdansko vrijeme budemo nježniji prema sebi, smanjimo uspoređivanje s drugima , osobito s idealiziranim prikazima na društvenim mrežama te da dopustimo blagdanima da budu onakvi kakvi jesu. „U nesavršenim trenucima često se kriju najautentičnije uspomene“, zaključuje Lucija Duvnjak. „One koje ostaju dugo nakon što se blagdanska svjetla ugase.“