Poduzetnici u djelatnosti kockanja i klađenja u 2019. godini ostvarili su 4,1 milijardu kuna prihoda, što je za 114,6 posto više u odnosu na 2010. kada je ostvareno 1,9 milijardi kuna, pokazuju podaci Fine o poslovanju poduzetnika u toj djelatnosti.
U 2019. godini je u djelatnosti kockanja i klađenja poslovalo 70 poduzetnika, ostvarili su ukupne prihode od 4,1 milijardu kuna te ukupne rashode od 3,2 milijarde kuna.
Dobit tih poduzetnika je u 2019. iznosila 799,1 milijun kuna, a gubitak 71,7 milijuna kuna, što je rezultiralo ostvarenom neto dobiti od 727,4 milijuna kuna.
Podaci Fine su pokazali da su u promatranih 10 godina samo u 2010. poduzetnici u djelatnosti kockanja i klađenja poslovali s neto gubitkom od 21,6 milijuna kuna. Od 2011. do 2019. godine poslovali su pozitivno te ostvarili neto dobit.
Najveća neto dobit ostvarena je u 2019. i iznosila je 727,4 milijuna kuna, što je deset puta više u odnosu na najmanje ostvarenu neto dobit, 2011. godine (72,9 milijuna kuna).
Najveće ukupne prihode u 2019. su ostvarili Super sport (847,4 milijuna kuna) i Hrvatska Lutrija (636,8 milijuna kuna). Najveću dobit su ostvarili Super sport (432,32 milijuna kuna) i Hattrick-PSK (156,52 milijuna kuna).
U razdoblju od 2010. do 2019. najmanje poduzetnika u djelatnosti kockanja i klađenja bilo je u 2017. godini, njih 64, a najviše u 2010. godini, njih 92.
Najviše zaposlenih u toj djelatnosti bilo je u 2019. godine (6.749), a najmanje 2015. godine (5.254).
Prosječna mjesečna neto plaća u djelatnosti kockanja i klađenja u 2019. iznosila je 5.872 kune i bila je za 48,2 posto viša u odnosu na 2010. godinu kada je iznosila 3.963 kune.
Najviše poduzetnika čija je pretežita djelatnost kockanje i klađenje, u 2019. imalo je sjedište u Gradu Zagrebu (36). Slijedi Primorsko-goranska županija s 9 poduzetnika i Splitsko-dalmatinska županija (8), dok je najmanje poduzetnika u djelatnosti kockanja i klađenja bilo u Međimurskoj, Osječko-baranjskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Zadarskoj i Zagrebačkoj županiji (1).
(Hina)
foto: unsplash