eRačun: trošak ili ušteda? Izračun koji većina paušalista nikad nije napravila

Kad paušalisti pitaju o eRačunu, prvo pitanje gotovo je uvijek isto: koliko košta? Odgovor može biti i nula eura. No to je tek pola računa. Druga polovica mjeri se u vremenu, a ono se ne vidi na računu za pretplatu.

Od 1. siječnja 2027. paušalisti i drugi poduzetnici izvan sustava PDV-a račune tvrtkama i javnim tijelima izdaju kao eRačune. Mnogi će odluku o tome donijeti prema jednom kriteriju: cijeni. U Superiusu, tvrtki koja stoji iza fiskalne blagajne Neosalon i aplikacije Marketino, savjetuju da se u računicu uključi i ono što se ne plaća novcem.

– Za nekoga tko izda nekoliko računa mjesečno, eRačun ne mora koštati ništa. Pravo je pitanje koliko će ga stajati vrijeme, pogreške i rizik od kazni, a to se ne vidi na računu za pretplatu – kažu u Superiusu. 

Koliko košta eRačun za paušaliste: vidljivi trošak

Najjeftinija opcija stoji nula eura. Država nudi besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN, preko koje se eRačuni mogu izdavati i primati.

Marketino Office besplatan je za sve koji izdaju do tri računa mjesečno, a plaćati se počinje tek u mjesecu u kojem se izda četvrti račun, i to 5,99 eura mjesečno uz godišnje plaćanje, plus PDV. Za nove korisnike besplatan je do 1. ožujka 2027., bez ugovorne obveze.

– U cijeni je sve što paušalistu treba: informacijski posrednik, deset eRačuna mjesečno, neograničeni računi građanima koji plaćaju na račun, deset gotovinskih računa s ispisom na A4, ponude, računi inozemnim kupcima, knjiga prometa i PO-SD. Primanje eRačuna i eArhiva besplatni su i neograničeni – navode u Superiusu.

Na papiru je razlika jasna: nula eura ili nekoliko eura mjesečno. Ali tu izračun tek počinje.

Nevidljivi trošak eRačuna: četiri alata za jedan posao

Besplatna aplikacija pokriva eRačune, ali ne i ponude, račune građanima ni račune inozemnim kupcima. Paušalist koji ima sve te vrste kupaca tako lako završi s nekoliko alata: ponude piše u Wordu, eRačune izdaje u jednoj aplikaciji, račune građanima u drugoj, račune stranim klijentima u Excelu.

Svaki alat treba svoju evidenciju. Na kraju godine knjigu prometa treba spojiti ručno, paziti da se brojevi računa iz različitih programa ne preklapaju i sam pripremiti interni akt o numeraciji računa.

– Nula eura za pretplatu ne znači da nešto ne košta. Ako svaki mjesec potrošite nekoliko sati na prepisivanje i spajanje evidencija, to plaćate svojim vremenom – objašnjavaju u Superiusu.

Kako jedna aplikacija za eRačune štedi vrijeme

Kad su sve vrste računa na jednom mjestu, velik dio tog posla nestaje. U Superiusu objašnjavaju kako to izgleda u praksi u Marketinu: svi računi, bilo da su za građane, tvrtke, javna tijela ili inozemne kupce, nižu se u jednom brojčanom nizu koji se nastavlja sam.

– Račun se izradi iz ponude ili kopira iz prošlog. Kod predujma konačni račun i storno nastaju jednim klikom. Upišete OIB kupca i podaci se popune sami, a aplikacija provjeri je li kupac u sustavu eRačuna i predloži KPD šifru. Sve to radi i na mobitelu, jer velik dio administracije ljudi ionako odrade usput, u pauzi ili dok čekaju u redu – kažu u Superiusu.

Prema riječima iz Superiusa, eIzvještavanje kod odbijenog eRačuna ili kad račun nije moguće dostaviti obavlja se automatski, a podatak o naplati šalje se kad poduzetnik označi da je račun plaćen. Knjiga prometa vodi se sama, a PO-SD obrazac krajem godine samo se preuzme kao XML datoteka i učita u ePoreznu. Interni akt o numeraciji generira se automatski. Oni koji imaju računovođu ne moraju mu ništa slati: dokumente može preuzimati sam ili ih automatski primati u svoj program a izvještaje može podesiti da mu dolaze dnevno, mjesečno ili kako mu odgovara, pa sve ima spremno za knjiženje.

Kako jedna aplikacija za eRačune štedi novac

Nema ispisivanja računa ni slanja poštom, a pogrešaka koje treba ispravljati je manje. Ne treba kupovati ni dodatnu opremu, jer je za rad dovoljan i mobitel.

Postoji i ušteda o kojoj se rjeđe govori: kazne. Zakon o fiskalizaciji propisuje kazne od 1.320 do 66.360 eura. Kažnjivi su, primjerice, neizdavanje eRačuna, eRačun koji nije fiskaliziran u propisanom roku, stavke bez ispravne KPD oznake, zakašnjelo ili izostalo eIzvještavanje te neispravna numeracija računa i nedonesen interni akt.

– Kad aplikacija sama pazi na KPD šifru, numeraciju, interni akt i olakšava eIzvještavanje, prostora za pogrešku je puno manje – kažu u Superiusu.

eRačun za paušaliste: trošak ili ušteda?

Neki se troškovi teško izražavaju u eurima. Jedan od njih je briga. Zakoni se mijenjaju, rokovi se pomiču, a kad nešto zapne, račun često treba izdati odmah. Zato je u računicu dobro uključiti i to tko prati zakonske promjene i javi li se netko kad zatreba pomoć. Dobar primjer su nova pravila o sidrenim cijenama, koja se od 17. studenoga šire na sve proizvode i usluge namijenjene građanima. Za mnoge poduzetnike to znači dodatan posao i trošak prilagodbe cjenika i web stranica.

– Našim korisnicima omogućili smo bez dodatne naplate ispis cjenika s istaknutom sidrenom cijenom, kao PDF ili na papiru, te poveznicu koju mogu postaviti na svoju web stranicu, a cjenik se na njoj ažurira sam, svaki dan i pri svakoj promjeni. Kad nešto zapne, podrška je dostupna telefonom i e-mailom – kažu u Superiusu.

Svaki paušalist ima drukčiju situaciju, pa jedinstvenog izračuna nema. Zato u Superiusu savjetuju da svatko računicu napravi sam, na vlastitim računima. U probnom načinu rada to ne košta ništa i ništa se ne šalje, pa se odluka može donijeti na miru.

Više informacija na marketino.hr.

Tagovi: digitalizacija poslovanja, eIzvještavanje, eRačun, fiskalizacija 2.0., izdavanje eRačuna, knjigovodstvo, KPD oznake, Marketino, MIKROeRAČUN, paušalni obrt, paušalni obrtnici, poduzetništvo, Superius, troškovi poslovanja, zakonske obveze poduzetnika,