Gradsko vijeće Grada Rijeke podržalo osnivanje Zavoda za prostorno planiranje – iskorak prema održivom razvoju grada

Na početku sjednice prisegu je položilo dvoje novih vijećnika. Enea Dessardo izabran je na dopunskim izborima održanim 5. listopada kao predstavnik talijanske nacionalne manjine, dok je Irena Bolf, članica Socijaldemokratske partije, zamijenila Sandru Krpan, koja je svoj vijećnički mandat stavila u mirovanje iz osobnih razloga. Gradsko vijeće Grada Rijeke sada broji ukupno 32 vijećnika.

Vijećnici su jednoglasno donijeli odluku o pokretanju postupka izbora članova Savjeta mladih Grada Rijeke javnim pozivom, koji će 5. studenoga biti objavljen u lokalnom dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Grada.
Na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i razrješenja, članica Lana Golub razriješena je dužnosti članice Upravnog odbora Zaklade Sveučilišta u Rijeci te umjesto nje imenovana Marija Japundža Broznić, v.d. voditeljice Odsjeka za odgoj i obrazovanje, kulturu sport i mlade.

Nova javna ustanova – Zavod za prostorno uređenje Grada Rijeke

Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo je jednoglasno odluku o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke kao nove javne ustanove koja će obavljati poslove izrade i koordinacije prostorno-planskih dokumenata, studija, prostornih analiza te drugih akata iz područja prostornog uređenja. Osnivač i vlasnik Zavoda je Grad Rijeka, a sjedište ustanove bit će u Rijeci, Trpimirova 2.

Početak rada Zavoda predviđen je za 1. ožujka 2026., a do imenovanja ravnatelja, za privremenu je ravnateljicu  imenovana Ivna Grabovac, mag. ing. arch.
Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je osnivanje Zavoda za prostorno planiranje institucionalni preduvjet za drugačije upravljanje prostorom, koji je jedan od najvažnijih resursa grada. Uz koordiniranje urbanog razvoja i planiranje korištenja zemljišta, zadatak Zavoda bit će i planiranje upravljanja rizicima, poručila je Rinčić.

Vijećnik Marin Račić (Centar) naglasio je da je dosadašnjim ustrojem gradskih institucija urbanizam bio gurnut u drugi plan. „Prostorom se upravljalo paušalno, bez strategije i šireg promišljanja, a dijelovi grada prepušteni su propadanju i zaboravu“, rekao je Račić te najavio da će novi Zavod izraditi Strategiju prostornog razvoja Grada Rijeke, kao i uspostaviti transparentne procedure izrade studija, provođenja savjetovanja i arhitektonskih natječaja.
Vijećnik Nebojša Zelič (Možemo!) pozdravio je osnivanje Zavoda, ali je pitao kakav je plan zapošljavanja, kakav će biti odnos s Županijskim zavodom te što će do ožujka raditi Upravni odjel za prostorno planiranje. „Ljudi i prostor su najvažniji resurs grada“, istaknula je Ana Trošelj (PGS) te dodala da će njezina stranka kritički pratiti sve korake osnivanja novog Zavoda.
Vijećnicu Irenu Bolf (SDP) zanimalo je hoće li dio zaposlenika gradske uprave na proljeće ostati bez posla. Odgovor je djelomično ponudio Račić, koji je sudjelovao u pripremi osnivanja Zavoda.„Poslovi se neće preklapati, nego usklađivati. Zavod će biti multidisciplinaran i bavit će se poslovima planiranja“, objasnio je Račić.

Gradonačelnica Rinčić dodala je da nema straha od tehnološkog viška te poručila:“ Ovim ne smatramo da je posao gotov. Tek počinje, ali moguće je napraviti iskorak i pokazati da su nam ljudi i prostor zaista važni.“

Zaiskrilo oko terena i gradskih dugova

Vijećnik Alen Ružić (HDZ) istaknuo je kako očekuje da će jedan od prvih poteza Zavoda biti osmišljavanje prostora bivše Dječje bolnice na Kantridi, o kojem se trenutačno odgovorno brine KBC Rijeka, dok se ne riješe pravna pitanja predaje prostora Gradu. Ružić je podsjetio i na neriješena imovinsko-pravna pitanja između države i Grada Rijeke, zbog kojih nova bolnica na Sušaku još nema sve potrebne dozvole.
Na to je reagirao Goran Palčevski (SDP), koji je naveo da je prijenos vlasništva terena zapeo zbog poreznog duga Grada Rijeke, što je, kako je rekao, posljedica nečinjenja bivšeg gradonačelnika.
Riječ je o tri milijuna eura poreznog duga iz 2018. godine, potvrdila je gradonačelnica Rinčić, dodavši da pregovara o načinu vraćanja tog duga. „Bili ste zamjenik gradonačelnika i mogli ste to davno riješiti“, poručio je Palčevskom zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda.
Nebojša Zelič (Možemo!) upozorio je da se u osnivanje novog Zavoda kreće u trenutku kada se, zbog poreznih izmjena, očekuje devet milijuna eura manji gradski prihod. Odluka o osnivanju Zavoda potom je usvojena jednoglasno.

Izvještaji o poslovanju ustanova u kulturi

HNK Ivana pl. Zajca na kraju 2024. godine ostvarilo je manjak prihoda i primitaka u od 712.708,91 eura što s prenesenim manjkom iz prethodnih godina čini manjak prihoda i primitaka za pokriće sljedećeg razdoblja u iznosu od 1.081.498,61 eura.

Intendantica Dubravka Vrgoč je naglasila kako je ona preuzela Kazalište 1. siječnja 2025. i ne može odgovarati za dugovanja nastala prije toga. Kazalište je u 2024.g. bilo u manjku 1.081.498,61 eura. Od toga se 883.205 eura odnosi na tzv metodološki manjak, što podrazumijeva da je plaća za prosinac kao i materijalna prava zaposlenika knjižena u 2025.g. i zato se taj manjak pojavljuje kod HNK Ivana pl Zajca kao i kod drugih ustanova. Kada se taj metodološki manjak od 883.205 eura oduzme od ukupnog manjka u iznosu 1.081.498,61 eura pravo stanje manjka U HNK Ivana pl. Zajca iznosi 277.291,12 eura.
31. ožujka 2025. sklopljen je sporazum prema kojem je dogovoreno djelomično pokriće tog manjka od strane osnivača Kazališta u iznosu od 164.991,30 eura, dok će ostatak manjka u iznosu od 105.000 eura pokriti Kazalište. Intendantica je naglasila kako Kazališno vijeće nije prihvatilo ni financijsko niti programsko izvješće bivše uprave za 2024.g.

“Svi su dugovi do današnjeg dana vraćeni”, rekla je intendantica Zajca Dubravka Vrgoč te pojasnila da je kazalište preuzela tek u siječnju 2025. godine. Navela je da je u prvih devet mjeseci ove godine ostvaren višak od 379.858,24 eura, a prihodi rastu zbog veće posjećenosti i donacija sponzora.

„Nisu u planu nikakve smjene, ali želimo drugačiju viziju nekih ustanova i odgovornije upravljanje javnim novcem“, rekla je gradonačelnica Iva Rinčić, odgovarajući na pitanje Ane Trošelj (PGS) o razlozima zbog kojih nije prihvatila sva izvješća o radu gradskih ustanova u kulturi.

Gradonačelnica je pojasnila kako su prihvaćena izvješća o radu Art-kina, Gradskog kazališta lutaka Rijeka, Gradske knjižnice Rijeka i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, dok su na znanje primljeni izvještaji o poslovanju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca i Muzeja grada Rijeke.
Godišnji izvještaj o poslovanju HNK Ivana pl. Zajca nije prihvaćen.

Ravnateljica Magdalena Lupi Alvir izvijestila je da je Gradsko kazalište lutaka Rijeka godinu završilo s viškom poslovanja od 46.117 eura. Objasnila je i da je u izvješću naveden metodološki manjak od 23 tisuće eura, jer su po prvi put u obračun uključene i plaće te računi iz prosinca, koji se isplaćuju u siječnju sljedeće godine.

U raspravi je Igor Vlajnić (Centar) upozorio da je, unatoč kvalitetnom repertoaru, publici kazališta otežan pristup kulturnim sadržajima.
“Djeca dolaze organiziranim prijevozom, koji je teško dostupan i nerijetko i pet puta skuplji od ulaznice”, rekao je Vlajnić. Njegovo zapažanje podržali su Nebojša Zelič (Možemo!) i Ana Trošelj (PGS), koji su zatražili da se Grad uključi u organizaciju prijevoza učenika i vrtićara. Gradonačelnica Rinčić izvijestila je da je Autotroleju već poslala upit o mogućnostima organiziranog prijevoza djece.

Godišnji izvještaj o poslovanju Gradskog kazališta lutaka Rijeka jednoglasno je prihvaćen.