Hrvatski znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković i Instituta za oceanografiju i ribarstvo uspješno su verificirali atmosferska polja čija je razlučivost prikladna za klimatski model Jadrana, i te rezultate objavili u vodećem svjetskom časopisu za razvoj modela u geoznanostima ‘Geoscientific Model Development’, priopćeno je s Ruđera.
Globalni klimatski modeli su temelj klimatskih predviđanja, no oni nisu u mogućnosti razlučiti lokalne procese kao što je, primjerice, Sredozemlje, ističu s Ruđera i dodaju da su autori u tom radu utvrdili model razlučivosti oko kilometra.
To su Cléa Denamiel, Ivica Vilibić, Petra Pranić, Damir Ivanković i Iva Tojčić s Ruđera, a Cléa Denamiel još s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Prvi takav model Jadrana na klimatskoj skali, Model AdriSC (Adriatic Sea and Coast), jedinstven i u svjetskim razmjerima, načinjen je za razdoblje od 1987. do 2017. godine, i ima razlučivost od jednog kilometra u moru te tri kilometra u atmosferi, kazala je glavna autorica Cléa Denamiel,
Dodala je da je model temeljen na najnaprednijim računalnim kodovima razvijenim u vodećim američkim meteorološkim i oceanografskim institucijama, te da je već postao prepoznatljiv u znanstvenoj zajednici i po simulacijama ekstremnih procesa kao što su meteorološki tsunamiji,
Za navedenu klimatsku simulaciju bilo je potrebno osamnaest mjeseci kontinuiranog rada 260 procesora, za što su korištena najjača europska super-računala razvijena za potrebe meteorološke službe. Izvorna simulacija sama je proizvela oko 260 TB podataka, što je vrlo teško analizirati pomoću postojećih resursa, te se za potrebe analiza izdvajaju polja koja su potrebna za izvedbu predviđenih analiza.
Uspješna verifikacija omogućava korištenje rezultata toga modela u daljnjim znanstvenim istraživanjima diljem svijeta.
Ivica Vilibić ističe da je ta verifikacija otvorila mogućnost za izradu projekcija buduće klime Jadrana. Zbog zahtjevnosti u računalnom smislu, ekipa je je koristila metodu koja je smanjila trajanje simulacije na 18 mjeseci, odnosno za oko pet puta, čime bi praktično ona bila onemogućena, kaže on.
(Hina)
foto: unsplash