Site icon Rijeka Online

JEDINA ZIMSKA GROZNICA KOJU OBOŽAVAJU SVE GENERACIJE: OGROMNO ZANIMANJE ZA NOVOG “ORAŠARA” U RIJEČKOM “ZAJCU”

Orašar

Nakon šest godina od posljednje premijere, riječki HNK Ivana pl. Zajca svojoj publici nudi mogućnost da prosinačke, blagdanske dane obogati ozračjem popularnog „Orašara“, baletnog obiteljskog klasika Petra Iljiča Čajkovskog, u posve novom ruhu.  Riječka premijera omiljenog baleta u koreografiji Maura de Candije i pod dirigetskim vodstvom Pavla Zajceva na programu je u subotu, 7. prosinca 2019. u 19.30 sati.

Predstava u izvedbi Baleta uz orkestar riječkog „Zajca“ nastala je u koprodukciji s INK – Gradskim kazalištem u Puli gdje je nedavna premijera ispraćena ovacijama publike a kritika ju je ocijenila „vrhunskim baletnim spektaklom u svakom smislu“.

Temeljen na fantastičnoj bajci E. T. A. Hoffmanna „Orašar i kralj miševa”,  „Orašar“ i danas oduševljava publiku svih generacija. Posljednji od tri velika baleta Petra Iljiča Čajkovskog, kojim se godinu prije smrti vratio u čarobni svijet djetinjstva i bajki, brzo je nakon praizvedbe 1892. godine u Sankt Petersburgu postao pravim obiteljskim klasikom i jednim od najpopularnijih baleta uopće.

Mauro de Candia svojom verzijom „Orašara” u elegantnim scenografskim i kostimografskim rješenjima, uz dozu humora, pruža novi pogled na ovu bajku. Prema Hoffmannovom književnom djelu i glazbi Čajkovskoga, de Candia stvara novi svijet između stvarnosti i sna u kojem je sveprisutna čarolija, gdje nevidljivo postaje vidljivim, san postaje stvarnost.

Verzija riječkog Baleta pokazuje upravo bezvremenost ovog baleta, kao i univerzalnost njegove čarolije, vraćajući se originalu i bajci E. T. A. Hoffmanna. Koreograf Mauro de Candia naglašava važnost dramaturgije u svojoj koreografskoj viziji, ističući da je u većini baletnih verzija ovog djela naglasak na božićnoj atmosferi “pojeo” određene detalje Hoffmannove bajke, izostavljajući tako i dijelove zapleta. Stvaranjem priče obogaćene brojnim detaljima iz originalne bajke, Candia je nastojao “osmisliti verziju koja bi dovela cijele obitelji u kazalište, dakle, koja bi u jednakoj mjeri privlačila djecu, mlade i odrasle.”

No, iznenađenja riječkog “Orašara” ne staju samo na tome, već se protežu i na plesne inovacije, o kojima koreograf govori: “U mojoj koreografiji plesači se moraju konstantno prebacivati između plesa na špicama, ravne pete i dubine pokreta. Cjelokupni koreografski materijal konstantno sam preispitivao u dramaturškom smislu. Na sceni ne možemo činiti korake samo u svrhu dekoracije. To bi za mene bilo bez poštovanja i staromodno.”

Dramaturgija i koreografija, koncentrirani na istraživanje skrivenih čarolija u originalnoj bajci, čine riječkog “Orašara” posebnijim i suvremenijim, no ništa manje magičnim i snovitim.

Scenografkinja i kostimografkinja je Margrit Flagner, oblikovatelji svjetla su Mauro de Candia i Dalibor Fugošić, a dramaturginja je Patricia Stöckemann.

Ulogu Marie u alternacijama plešu Maria del Mar Hernandez, Maria Matarranz i Marta Kanazir, Drosselmeyera Hugo Rodrigues i Michele Pastorini, a Orašara Ali Tabbouch i Tilman Patzak. U ulozama Majke i Kraljice izmijenjivat će se Cristina Lukanec i Irina Köteles, a u ulogama Oca i Kralja Svebor Zgurić i Andrei Köteles. Ulogu Kraljice miševa plesat će Ksenija Krutova. Kao Gosti, Pahuljice, Miševi i Dvorske dame nastupit će ostale članice i članovi riječkog baletnog ansambla, a  uz njih u predstavi sudjeluju učenice riječke  OŠ za balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica i Dječji zbor „Kap.“

Zanimanje riječke publike za novog „Orašara“ je toliko veliko da su i prije početka prosinca sve izvedbe bile gotovo rasprodane, a trenutno se na blagajni Kazališta može pronaći samo poneka ulaznica za još par izvedbi. Rijekom vlada prava „Orašar“ groznica.

Orašar
Exit mobile version