Vatrogastvo je opasna djelatnost čemu svakodnevno svjedočimo stoga ne čudi što je ovo zanimanje uvijek pri vrhu najstresnijih poslova. Hrvatski vatrogasci godišnje odrade više od 30.000 intervencija, a danas praktički da ni nema događaja u kojem ne sudjeluju.
Još donedavna ovo je zanimanje smatrano isključivo muškim, no brojčani pokazatelji govore kako se stavovi posljednjih godina itekako mijenjaju.
Hrvatska vatrogasna zajednica provela je istraživanje u svrhu analize broja žena u vatrogastvu, percepcije radne sredine i okoline, ali i ukupnog zadovoljstva vatrogasnim poslom te došla do zanimljivih rezultata.
Prvenstveno su vidljivi brojčani pomaci u ukupnom broju žena u vatrogastvu kao i povećanju broja vatrogaskinja zaposlenih u vatrogasnim postrojbama. U ovome je trenutku prema podacima Vatroneta, središnje baze Hrvatske vatrogasne zajednice o postrojbama, članovima i opremi, u Republici Hrvatskoj upisano 89.966 vatrogasaca te 26.699 vatrogaskinja. Od te je brojke 25.571 operativnih vatrogasaca i 2.495 operativnih vatrogaskinja dok je profesionalnih vatrogasaca 3.074, a profesionalnih vatrogaskinja upisanih u Vatronet ukupno 37.
Kada uspoređujemo razliku između ove i 2016. godine, tada je vidljivo kako je broj muškaraca u proteklih šest godina na ukupni broj muškaraca i žena u vatrogastvu povećan za 13% , a žena 50%. U kategoriji operativnih vatrogasaca broj vatrogasaca povećao se gotovo 2.5 puta, dok se broj vatrogaskinja povećao skoro 5 puta. U profesionalnom vatrogastvu zabilježen je značajan rast pa je tako kod vatrogasaca došlo do porasta za gotovo 60%, dok se broj profesionalnih vatrogaskinja učetverostručio. Ukratko, u hrvatskom vatrogastvu žene čine gotovo 23%, što je u odnosu na 2016. godinu kada je udio žena iznosio 18% vidljiv porast. Također, i u operativnom vatrogastvu je broj vatrogaskinja narastao sa 5% na 9%, a u profesionalnom vatrogastvu s 0,41% na 1,19%.
Kada se uspoređuju podaci po županijama, tada je vidljivo kako u kategoriji operativnih vatrogasaca po broju vatrogaskinja prednjači Grad Zagreb, slijede Koprivničko-križevačka, Istarska, Virovitička, Međimurska i Zagrebačka županija dok je u kategoriji profesionalnih vatrogasaca najveći udio žena u Virovitičko-podravskoj županiji. Slijede je Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka i Osječko-baranjska županija.
Anketa o percepciji žena u vatrogastvu
Hrvatska vatrogasna zajednica provela je početkom ožujka ove godine anketu kojom se željela ispitati percepcija žena u vatrogastvu kao i općenito zadovoljstvo vatrogasnim poslom. U anketi je sudjelovalo 1.017 ispitanika, od čega 52,7 % žena i 47, 3 % muškaraca, većinom pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društava, a manjim dijelom pripadnika javnih vatrogasnih postrojbi i vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu.
Uspoređujući odgovore vidljivo je kako 82,3 % ispitanika te čak 97 % ispitanica podržava zapošljavanje žena u vatrogasnim postrojbama. S tvrdnjom da bi žene u vatrogastvu trebale raditi samo pomoćne poslove ne slaže se 66,9 % ispitanika te 85 % ispitanica, dok njih 76,3 % smatra da su žene jednako stručne u obavljanju vatrogasnih poslova s čime se slaže 92% ispitanica. Također, 70 % ispitanika kaže kako ne bi imali ništa protiv toga da im djevojke ili supruge rade vatrogasni posao, dok je 87,7 % ispitanica odgovorilo kako ne bi imale ništa protiv toga da su im dečki ili supruzi u vatrogastvu. Da se ženama teže zaposliti u vatrogastvu misli 61 % ispitanika i 77,1 % ispitanica, a 50 % ispitanica se ne slaže s tvrdnjom da bi radije da im je zapovjednik muškarac. Odgovori ispitanika na ovo pitanje su šaroliki: 23,9 % se slaže s tom tvrdnjom, 36,4 % se ne slaže, a ostali su neodlučni. S druge strane, ispitanici se u 70 % slučajeva slažu kako su žene jednako hrabre kao i muškarci kada su u pitanju vatrogasni poslovi, s čime se slaže čak 88,2 % ispitanica. O tome da je okolina iznenađena kada na intervenciji vidi vatrogaskinju misli 72 % ispitanika te 83 % ispitanica.
Naposljetku, i muški i ženski ispitanici slažu se u postotku koji se tiče zadovoljstva vatrogasnim poslom. Njih 50 % u obje kategorije zadovoljni su poslom, ispitanici su u 36,4 % potpuno zadovoljni poslom dok su ispitanice potpuno zadovoljne poslom u 22,2 %. Manji postotak anketiranih je neodlučan, a tek 2,9 % ispitanika i 3,1 % ispitanica je nezadovoljno vatrogasnim poslom. To i ne čudi budući da se često kaže da je vatrogastvo jedna velika obitelj u kojoj se članovi uvijek brinu za dobrobit drugoga, a upravo dobri međuljudski odnosi bitan su faktor u zadovoljstvu poslom.
Kompletna analiza ove ankete s osvrtom psihologa na njezine rezultate, bit će objavljena u sljedećem broju časopisa „Vatrogasnog vjesnika“.
Priče vatrogaskinja
U sklopu ovog istraživanja napravljeni su i razgovori s 23 vatrogaskinje zaposlene u vatrogasnim postrojbama diljem Hrvatske. One su pripadnice javnih vatrogasnih postrojbi, vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu ili dobrovoljnih vatrogasnih društava koje profesionalno zapošljavaju vatrogasce. Neke od njih su vatrogaskinje, neke su voditeljice smjene, operativni dežurni koji zaprima pozive građana, a jedna je i zapovjednica postrojbe. Raspon godišta je velik pa su tako neke od njih nedavno zaposlene na ovim radnim mjestima dok su druge već dugi niz godina na ovim radnim mjestima. Nerijetko su one prve vatrogaskinje koje su ikada radile u postrojbama u kojima sada rade, i to je slučaj od Zagreba, Zaprešića, Rijeke, Opatije, do Osijeka i Varaždina. Njihove su karijere različite i njihovi su putevi raznoliki. Neke dolaze iz obitelji kojima je vatrogastvo druga tradicija i u njemu su od malih nogu te će reći kako su se još kao djeca „zarazile“ vatrogastvom i sudjelovale su u svim njegovim etapa: natjecanjima, druženjima, a kasnije vježbama i operativi te nisu mogle dočekati da se vatrogastvom počnu baviti profesionalno. Ima i vatrogaskinja koje su pak imale potpuno druge karijere pa ćemo među sugovornicama naći i one s diplomama iz ekonomije, krimanlistike, arhitekture… Ali životni ih je put u nekome trenutku doveo do vatrogastva i ljubav prema ovom pozivu je prevladala. Neke od njih su i svoje partnere pronašle upravo u vatrogastvu što je ponekad mana zbog smjenskog rada i malo vremena koje preostaje, pogotovo kada dobiju djecu. No, s druge strane, podrška koju dobivaju od nekoga tko je i sam upoznat sa svime što vatrogastvo nosi, velika je i to je nešto ih jako povezuje.
Većina sugovornica je kazala kako su se susrele s predrasudama u vatrogastvu, ponekad i s ružnim komentarima kolega kako ženama tu nije mjesto, no takvi su ipak u manjini. Svakako treba skrenuti pozornost i percepciju javnosti kojoj je i dalje neobično vidjeti vatrogaskinju na intervenciji. Posebno to dolazi do izražaja kod posla vatrogaskinja koje primaju pozive građana jer su neke od njih doživjele da druga strana kada čuje ženski glas od njih traži muškog kolegu. No, ono u čemu su sve naše sugovornice suglasne je da ih takvi komentari nikada nisu pokolebali, dapače, često su im dali upravo dodatni poticaj da dokažu onima koji tako razmišljaju da nisu u pravu.
„Ovim poslom se ne bave žene koje predrasudama daju previše važnosti, jer da je drugačije – ne bi bile tu“, zaključila je jedna od njih.
