Site icon Rijeka Online

Louise Casey gostovala u Rijeci!

beskućnici

Kao što smo ranije najavili, u Rijeci je u ponedjeljakna tribini u Gradskoj vijećnici gostovala Louise Casey.

Sve to bilo je u sklopu globalne inicijative “Mjesto koje zovemo dom”.

Louise je pokretačica Instituta za globalno beskućništvo i nositeljica programa u Velikoj Britanji, kojim je smanjen broj beskućnika na ulici za dvije trećine.

Rijeka je jedan od 13 gradova u svijetu uključen u inicijativu za radikalno smanjenje broja beskućnika, pod nazivom “Mjesto koje zovemo dom”. Inicijativa je do 2020. godine u pripremnoj fazi, u sljedećim fazama do 2030. uključit će se još 150 gradova svijeta, a kao model djelovanja poslužit će i iskustva Rijeke.

Direktorica organizacije Depaul Hrvatska, nositeljice programa “Mjesto koje zovemo dom” za Rijeku i Hrvatsku, časna sestra Veronika MIla Popić poručila je kako svaki čovjek ima pravo na dom, te da je ovaj program usmjeren na beskućnike kao osobe sa svojim specifičnim karakteristikama.

Louise Casey je istaknula kako je u nastojanju da se znatno smanji broj beskućnika polazna pozicija smanjenje broja ili potpuno uklanjanje beskućnika na ulicama i napuštenim zgradama, i to počevši s preventivnim akcijama.

TREBA SE ZAUSTAVITI PRILJEV NOVIH BESKUĆNIKA!

Potrebno je, naglasila je, s jedne strane zaustaviti priljev novih beskućnika nizom mjera, a s druge u okviru institucija razmišljati izvan uobičajenih okvira djelovanja, te pronalaziti načine kako poboljšati svakodnevni život beskućnika. Primjerice, navela je, u riječkim ustanovama koje se skrbe o beskućnicima može se organizirati zdravstvena skrb u redovnom sustavu. Važno je beskućnike potpuno integrirati u društvo, istaknula je Casey.

“Za sve to nužno je snažno vođenje sustavima, fokusirati se na najranjivije, intenzivno djelovati na terenu, utvrditi plan i izvore financija”, rekla je. Dodala kako bi prihvatilišta trebala biti otvorena cijele dane i noći za sve, moraju biti sigurna, mora se osigurati stalno i vjerodostojno prikupljanje podataka o korisnicima, a gradovi i općine te lokalna zajednica moraju radi kao zajednički sustav.

Pročelnica Odjela riječke gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Karla Mušanović kazala je da Rijeka ima dva prihvatilišta za beskućnike, te da su suradnji s Centrom za socijalnu skrb čini najviše što može da smanji problem beskućništva. No, to nije dovoljno, rekla je te izrazila zadovoljstvo pokretanjem ove inicijative.

NERIJEŠENA IMOVINSKO-PRAVNA PITANJA SU NAJČEŠĆI UZROCI BESKUĆNIŠTVA

Najčešći uzroci njihova beskućništva su deložacije te neriješena imovinsko-pravna pitanja, kazala je. Najviše ih je u dobi od 50 do 70 godina. Iako jedinice lokalne samouprave imaju obavezu skrbiti za beskućnike i osiguravati novac, još uvijek u deset županija nema ni jedno prihvatilište niti prenoćište, rekla je Jančijev.

Uz Depaul Hrvatska, u provedbi inicijative sudjeluju i Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, Riječka nadbiskupija, Centar za socijalnu skrb Rijeka te druge ustanove i institucije.

MARAČ: UKLONITI PREDRASUDE VEZANE UZ BESKUĆNIKE

Pročelnica primorsko-goranskog županijskog Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač navela je kako je potrebno prije svega ukloniti predrasude vezane uz beskućnike, istaknuvši da su njihove životne situacije vrlo složene, pa postoji mogućnost da gotovo svatko, u nepovoljnom nizu životnih okolnosti, dođe u takvu situaciju.

Istaknula je vrijednost zajedničkog djelovanja na rješavanju ovog problema lokalne i regionalne samouprave, civilnog društva i nadbiskupije.

Mirjana Jančijev iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku iznijela je podatke po kojima je u Hrvatskoj krajem 2017. godine djelovalo 14 prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike s ukupnim kapacitetom od 400 kreveta, a u njima su bile 493 osobe. Od njih je 97 bilo žena te 33 strana državljana.

FOTO: Pixabay

Exit mobile version