Nakladnik V.B.Z. objavio je novu knjigu Mirjane Krizmanić “Laži naše svakidašnje”, u kojoj se ta ugledna psihologinja bavi laganjem, te otkriva zašto i kako lažemo.
U knjizi “Laži naše svakidašnje”, naša ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić bavi se laganjem, koje se u našoj kulturi uglavnom smatra negativnim ponašanjem i negativnom osobinom. S različitih aspekata propituje uzroke i posljedice laganja i objašnjava zašto nam je i u kojim situacijama katkad korisnije slagati nego sugovornika ili sebe suočiti s istinom.
“Postoji li uopće život bez laži i laganja? Svatko od nas, neovisno o dobi, spolu, obrazovanju i svemu što nam se u životu jest i nije dogodilo, trebao bi pokušati zamisliti kako bi mu život izgledao bez laži”, ističe se u najavi.
Kako bi nam život izgledao kad bismo svi mogli, i sebi i drugima, uvijek i beziznimno govoriti istinu i samo istinu? Kakvi bi bili naši odnosi s partnerima, prijateljima, susjedima kad bismo uvijek, na svakom mjestu i u svako vrijeme, jedni drugima govorili istinu?
Bez laži ne bismo mogli živjeti ni s drugima ni sa sobom
Nesumnjivo postoje situacije kad o laganju ovisi nečiji život, opstanak neke obitelji, prijateljstva, suradnje i mnogo toga drugog što ljude povezuje ili dijeli. Laganje i njegovi pasivni oblici, zatvaranje očiju ili okretanje glave pred istinom, omogućuju nam katkad da zažmirimo pred vlastitim pogreškama, manama, slabostima ili nepoželjnim navikama.
Bez laži ne bismo mogli živjeti ni s drugima ni sa sobom. No, s druge strane, laži nam mogu nanijeti mnogo štete pa tako ne treba opravdavati ni razumjeti zloćudne ili koristoljubive laži jer one uzrokuju mnogo toga lošeg i nepoćudnog u međuljudskim odnosima. Dobronamjerne, zaštitničke i milosrdne laži imaju upravo suprotan učinak: one obogaćuju naše odnose i često nam pomažu da prebrodimo neke teške životne situacije i nastavimo uživati u ovom jedinom životu koji – barem na Zemlji – imamo.
Mirjana Krizmanić (1936.) ugledna je psihologinja, autorica brojnih znanstvenih i stručnih radova i knjiga. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je i doktorirala psihologiju, a ondje je provela i više od četiri plodna desetljeća te punih trideset godina vodila Katedru za kliničku psihologiju. Od odlaska u mirovinu, uz brojna predavanja, tribine, televizijske i radijske nastupe i drugo već više od desetljeća objavljuje, među ostalim, i uspješnice iz područja popularne psihologije: “Tkanje života”, “Život s različitima”, “U ljubavi i bez nje”, “A što sad?”, “A sad… radost i veselje!”, “Jesenji valcer”, “O toleranciji”, “O životinjama i njihovim ljudima”, “Zašto guramo glavu u pijesak?”, “Knjiga rastanaka” te “Mala psihološka kuharica”.
(Hina)
foto: ilustracija