Pandemija covida-19 i prateća gospodarska kriza nisu omeli realizaciju europskog Zelenog plana, nego je on, štoviše, osnažen mjerama za oporavak, suglasni su europarlamentarci različitih političkih grupacija.
Europska komisija iznijela je u prosincu 2019. Europski zeleni plan, kojim se gospodarstvo Unije treba učiniti klimatski i ekološki održivim i do 2050. neto emisiju stakleničkih plinova svesti na nulu.
Nedugo potom svijetom se počeo širiti novi koronavirus i izazvao gospodarsku krizu koja je snažno pogodila mnoge članice Unije. Počelo se strahovati da će to zeleni plan baciti u drugi plan.
Potpredsjednik EK Frans Timmermans, zadužen za Zeleni plan, te je bojazni odbacio. Tvrdi da pandemija, ekološka kriza, kriza bioraznolikosti i industrijska revolucija pružaju priliku za “sveobuhvatno rješenje” i uvjeren je da će se ulaganja u zelenu tranziciju realizirati jer i financijska tržišta žele biti dio te tranzicije..
„Zbog potrebe za oporavkom od koronakrize, imamo priliku kakva se pruža jednom u životu da investiramo”, rekao je Timmermans.
Uvjerenje u realizaciju Zelenog plana dijele i europarlamentarci koji su u razgovoru za Hinu ocijenili da su unatoč pandemiji u proteklih godinu dana napravljeni bitni pomaci u realizaciji zelenog plana.
Njemačka europarlamentarka Ska Keller, supredsjedateljica kluba Zelenih u Europskom parlamentu, ocjenjuje da je višegodišnji proračun EU-a s paketom oporavka od krize izazvane pandemijom zapravo osnažio zeleni plan.
„U proteklih se 12 mjeseci puno toga dogodilo. Nije sve to bilo predvidivo, a ni nužno povezano s Europskim zelenim planom. Ali je zeleni plan postao je dio paketa oporavka, neophodnog zbog korona krize. Time je dobio na čvrstoći i stabilnosti. Zeleni je plan osnažen i višegodišnjim proračunom Europske unije. Posvuda vidimo zelene ciljeve, klimatske ciljeve, i to je vrlo dobro”, ocjenjuje Keller.
Keller, međutim, napominje i da u nekim područjima, poput poljoprivredne politike, pomaci nisu ostvareni.
“Ako pogledamo poljoprivrednu politiku, u to područje nije uvedeno puno Europskog zelenog plana. To je velika šteta jer je poljoprivreda, nažalost, jedan od glavnih čimbenika emisije stakleničkih plinova. Ali je poljoprivreda i jedna od najvećih žrtava klimatske krize. Zeleni plan i poljoprivredna politika trebali bi ići ruku pod ruku”, kaže zastupnica Zelenih.
Keller, kao i njezine portugalske kolege u parlamentu socijaldemokrat Pedro Marques i pučanin Jose Manuel Fernandes, čija zemlja predsjeda Vijećem EU-a, odgovornost za to što nisu ostvareni još veći pomaci u realizaciji zelenog plana pripisuje upravo tom zakonodavnom tijelu EU-a.
„Velik otpor vidimo osobito u Vijeću EU-a, gdje neke države članice ne žele ići ukorak s klimatskim ciljevima. Ali otpore vidimo i u Europskoj komisiji koja je inicirala zeleni plan. Bili smo vrlo iznenađeni time što sadašnja Komisija nije htjela povući prijedlog poljoprivredne politike koji je pripremila prethodna. Dakle, EK također nije željela poduzeti korak prema uvođenju stvarne zelene poljoprivredne politike. No glavni otpor vidimo u Vijeću EU-a“, kaže Keller.
Marques (S&D) kaže da su pregovori koje parlament vodio s drugim institucijama EU-a “bili vrlo teški, osobito s Vijećem EU-a”.
“Bilo je članica Vijeća koji nisu željele ići naprijed sa zelenim planom niti s fondom za oporavak. Neke su članice bile spremne trampiti europske vrijednosti za novac. A to je našoj stranačkoj skupini bilo neprihvatljivo. Željeli smo snažno štititi naše vrijednosti i vladavinu prava u Europi”, kaže Marques aludirajući na Poljsku i Mađarsku koje su zbog uvjetovanja isplata EU sredstva vladavinom prava u jednom trenutku blokirale proračunski paket i plan za oporavak, ukupno vrijedne 1824 milijarde eura.
No “stvorili smo uvjete za istinski europski proračun s novim resursima iz kojeg će se također financirati zeleni plan. Iza nas je teška godina jer smo svi bili usredotočeni na pandemiju, ali postigli smo i velike stvari na pripremama za provedbu zelenog plana“, smatra.
Njegov kolega iz redova pučana (EPP) Jose Manuel Fernandes također je kritičan spram Vijeća EU-a.
„U svom govoru pred Parlamentom 2019. godine, predsjednica EK Von der Leyen obećala je i pripremila europski zakon o klimi i zakonodavni paket (…). Čvrsto sam uvjeren da ona radi jako dobro, posebno u tako teškim okolnostima jer je covid-19 postao prioritet. Ipak, ne mogu reći isto o ulozi Vijeća EU-a. U svim pregovorima Vijeće predlaže korak unatrag. A Parlament je uvijek bio taj koji je radio na zelenoj tranziciji“, kaže Fernandes.
Marques i Fernandes se slažu sa čelnicom Zelenih i u ocjeni da pandemija nije ugrozila realizaciju zelenog plana.
“Moglo se pomisliti da će se pažnja skrenuti sa Zelenog plana. Srećom, to se nije dogodilo. Pod pritiskom moje stranačke skupine (S&D), Komisija je predložila ambiciozan zakon o klimi. U pregovorima o zakonu o klimi Europski parlament ima snažnu poziciju. Sada imamo fond za oporavak EU-a s jasnim ciljem da se s 30 posto financira zelena tranzicija. To je puno novca koji ide državama članicama. Taj novac odlazi u Hrvatsku, odlazi u ostale zemlje članice kako bismo se mogli oporaviti od krize. To trebamo činiti istodobno se pripremajući za budućnost”, ocjenjuje Marques.
Usvajanje plana oporavka kao važan korak navodi i Fernandes ističući pri tome ulogu Komisije i Europskog parlamenta.
„Instrument oporavka ogromno je postignuće za EU. Ovaj paket je bez presedana. Po prvi puta, EK će na tržištu posuditi 750 milijardi eura. Najvećim dijelom od tih 750 milijardi eura financirat će se oporavak i jačanje otpornosti gospodarstva. To je bilo moguće postići zbog hrabre Europske komisije i snažnog Europskog parlamenta”, kaže portugalski pučanin
“Kao koordinator EPP-a u Odboru za proračun i član pregovaračkog tima za VFO (višegodišnji financijski okvir) 2021.- 2027., nekoliko sam godina radio kako bismo došli do iznosa 1,8 bilijuna eura za investicije u EU-u u ovom desetljeću. Još jedno važno postignuće je uključivanje zelene tranzicije u paket za oporavak i otpornost. Nije određen točan iznos sredstava, ali postoji jasan zahtjev, jasna predanost da nacionalni planovi oporavka imaju 37 posto sredstava namijenih klimatskim ciljevima”, rekao je Fernandes i dodao da “mora čestitati Hrvatskoj na brzoj ratifikaciji odluke o paketu za oporavak”.
No, upozorava, “sve dok tu odluku ne ratificira svih 27 članica, Komisija ne može ići na tržišta kako bi posudila 750 milijardi eura. Istovremeno, države članice trebale bi snažno iznijeti svoje planove za oporavak. To treba učiniti što je prije moguće“.
Ska Keller je realizirano u razdoblju od predstavljanja zelenog plana do danas dana opisala kao “pomalo izmiješanu vreću”, ali ima razloga za zadovoljstvo.
“Vrlo smo zadovoljni što se lopta kotrlja, da postoji zamah, što nas čini sigurnijim da ćemo provesti ekološku i socijalnu transformaciju našeg gospodarstva“, zaključila je njemačka zastupnica.
Portugal je preuzimajući predsjedanje Vijećem EU-a početkom ove godine najavio da će tijekom svojeg šestomjesečnog predsjedanja nastojati zaključiti i povijesni europski zakon o klimi koji će obuhvaćati nove ciljeve za smanjenje emisija CO2.
Komisijinim prijedlogom prvog europskog propisa o klimi nastoji se u zakonodavstvo ugraditi cilj utvrđen u europskom zelenom planu da europsko gospodarstvo i društvo postanu klimatski neutralni do 2050., smanjenjem emisija, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirodnog okoliša
Države članice i Komisija žele da zakon uključuje cilj smanjenja neto emisija za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na 1990. te da EU klimatske neutralnosti do 2050. ostvari kolektivno. Europski parlament traži odlučnije djelovanje i želi da se emisije u ovom desetljeću smanji za 60 posto te da svaka država članica pojedinačno bude klimatski neutralna do sredine stoljeća.
(Hina)
foto: unsplash