Piratstvo i krivotvorenje veliki problem za gospodarstvo Hrvatske, ali i EU

U području alkoholnih pića i vina gubitak prihoda od prodaje u Hrvatskoj godišnje doseže 77 milijuna kuna, a u sektoru igračaka 49 milijuna kuna

Hrvatska godišnje gubi 835 milijuna kuna prihoda zbog prodaje krivotvorenih i piratskih proizvoda u ključnim gospodarskim sektorima, dok na razini EU-a taj gubitak iznosi i 141,6 milijardi kuna, objavio je Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

EUIPO, agencija EU sa sjedištem u Alicanteu u Španjolskoj, upravlja registracijom žigova Europske unije (žigova EU-a) i registriranih dizajna zajednice kojima se osigurava zaštita intelektualnog vlasništva u svim članicama.

Ovogodišnjim istraživanjem obuhvaćeni su sektori farmaceutskih proizvoda, kozmetičkih proizvoda i osobne njege, alkoholnih pića i vina te igračaka i igara.

Zbog krivotvorenja i piratstva u sektoru farmaceutskih proizvoda u Hrvatskoj se godišnje gubi 394 milijuna kuna prihoda od prodaje, dok na razini EU-a ta brojka 45 milijardi kuna, procjene su EUIPO-a.

Nadalje, u Europskoj se uniji godišnje izgubi približno 14,1 posto prihoda od prodaje iz sektora kozmetičkih proizvoda i osobne njege odnosno 71,7 milijardi kuna zbog prisutnosti krivotvorenih proizvoda.

U Hrvatskoj, pak, ta brojka iznosi 14,7 posto, što predstavlja gubitak prihoda od prodaje od 315 milijuna kuna godišnje, odnosno povećanje od 101 milijun kuna od provođenja prethodne procjene.

U području alkoholnih pića i vina gubitak prihoda od prodaje u Hrvatskoj iz istih razloga godišnje doseže 77 milijuna kuna, a u sektoru igračaka 49 milijuna kuna. Na razini EU-a, gubici u području alkoholnih pića i vina dosežu 17,1 milijardu kuna, a igračaka 7,1 milijardu kuna.

EUIPO-ova analiza pokazuje da je za evidentirane opasne krivotvorene proizvode procijenjeno da predstavljaju ozbiljan rizik za potrošače.

U svom izvješću EUIPO procjenjuje i da vlade država diljem EU-a godišnje ukupno izgube i do 111,8 milijardi kuna zbog prisutnosti krivotvorenih proizvoda na tržištu jer nezakoniti proizvođači ne plaćaju socijalne doprinose te zbog smanjenih izravnih i neizravnih poreza.

Istraživanje koje su proveli EUIPO i Europol otkriva i poveznice između krivotvorenja i drugih teških kaznenih djela. Tijela za provedbu zakonodavstva od 2016. provela su 29 velike operacije za suzbijanje krivotvorenja i piratstva, a bile su usmjerene na organizirane zločinačke skupine upletene i u druge oblike teškog kriminala poput trgovine drogom i pranja novca.

“Krivotvorenje nije zločin bez žrtve. Lažni proizvodi oduzimaju prihode od prodaje zakonitim poduzećima, a vlade osiromašuju za prijeko potrebni prihod. Sa sobom nose nedvojbene zdravstvene i sigurnosne rizike za osobe koje ih upotrebljavaju. Naša suradnja s Europolom pokazuje da se imovinskom koristi ostvarenom od krivotvorenja može podupirati teški organizirani kriminal. Kako bismo u cijelosti riješili taj problem, na svim je razinama potrebno usklađeno međunarodno djelovanje”, rekao je Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a.

(Hina)

foto: unsplash

Tagovi: EU, gospodarstvo, hrvatska, krivotvorenje, krivotvorine, lažnjaci, piratstvo,