Premijer Andrej Plenković je izjavio kako vjeruje da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. godine.
Na 11. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, na kojoj je bio i potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, Plenković je podsjetio kako je strateški projekt Vlade ulazak u šengenski prostor, u koji se želi ući tijekom 2022. i za koji su ispunjeni uvjeti, te ulazak u europodručje.
U tom procesu ulaska u europodručje imamo čvrstu podršku EK, Europske središnje banke, rekao je.
“Mi smo ovom procesu pristupili vrlo strukturirano, pažljivo, smatramo da ćemo sve obaveze koje smo preuzeli ulazom u tečajni mehanizam ispuniti na vrijeme”, istaknuo je premijer.
Podsjetio je i da se na vladi redovito razgovara o provedbi reformskih mjera u četiri područja – sprečavanje pranja novca, poslovno okruženje, upravljanje u javnom sektoru i pravosuđu. Vjeruje i kako će svi resori koji su u to uključeni ispuniti ono što je dogovoreno.
Ponovio je kako je više od 60 posto hrvatskog izvoza usmjereno prema članicama EU, da više od 60 posto turista u Hrvatsku dolazi iz članica eurozone, da je više od dvije trećine štednje u Hrvatskoj u eurima, da je pola zajmova u eurima i da smo već sada visoko eurizirana ekonomija.
Dosadašnja iskustva država koje su pristupale eurozoni pokazuje da je to donijelo prednosti i građanima i gospodarstvu. Ulaskom u euro područje nestat će valuti rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala i sigurni smo da će to imati dodatni efekt na naš kreditni rejting, istaknuo je premijer.
Dodao je kako će to imati utjecaja i na olakšanje hrvatskog izvoza, a ujedno i na dolazak turista u Hrvatsku.
Također je rekao kako se usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama može zaključiti da su bruto plaće znatno povećane u odnosu na rast cijena odnosno da je efekt uvođenja eura bio taj da su plaće rasle više od cijena. “Znači, životni standard je znatno porastao nakon uvođenja eura”, naglasio je.
Poručio je i kako će Hrvatska sve obveze ispuniti na vrijeme. “Vjerujem da ćemo biti spremni za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. godine”.
Podsjetio je i da je Hrvatskoj u idućem razdoblju, kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost, višegodišnji financijski okvir i sl. Hrvatskoj na raspolaganju ukupno 25 milijardi eura europskih sredstava.
“Očekujemo da bi u sljedećim tjednima u Hrvatsku mogla doći avansna sredstva u iznosu od 818 milijuna eura i da, uz rast BDP-a kakav vidimo i u drugom kvartalu i kakav će sigurno nakon ovako uspješne turističke sezone biti i u trećem kvartalu, krenemo sa snažnim gospodarskim oporavkom, s jačanjem otpornosti hrvatske ekonomije i kvalitetom života i dizanja standarda naših sugrađana”, istaknuo je.
Dombrovskis: EK snažno podržava rad i ambicije Hrvatske u pristupanju eurozoni
Izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis rekao je da je hrvatska vlada iskazala snažnu političku volju i postavila ambiciozne ciljeve, a Komisija snažno podržava rad i ambicije nje i drugih hrvatskih institucija u pristupanju eurozoni, za što naposljetku moraju biti ispunjeni svi kriteriji iz Maastrichta.
Gospodarstvo vam se dobro oporavlja i dobit će potporu kroz plan za oporavak i otpornost. Hrvatska je najveća primateljica EU sredstva, 11,6 posto BDP-a je u nepovratnim sredstvima dodijeljeno Hrvatskoj, podsjetio je.
Poručio je da vrijedi ići putem uvođenja eura, jer će ono dovesti i do prosperitetnijeg gospodarstva.
Na pitanje novinara o trenutnim inflatornim pritiscima te hoće li doći do porasta cijena ulaskom Hrvatske u eurozonu, Dombrovskis je rekao da utjecaj uvođenja eura na cijene treba pozorno pratiti i za vrijeme priprema za uvođenje eura te prevenirati da ne dođe do značajnijeg rasta cijena.
Podsjetio je da se kod uvođenja eura jedno vrijeme usporedo prate cijene proizvoda u dvije valute, a kako bi se između ostalog građani naviknuli i na cijene u valuti koja se uvodi.
Također, cijene će trebati pratiti i nadležna tijela, a primjerice u Latviji, gdje je Dombrovskis bio predsjednik Vlade, vođena je kampanja fer i pravičnog uvođenja eura.
“Tada je učinjeno sve što je potrebno da se spriječi da se uvođenje eura iskoristi za podizanje cijena, a u kampanji su čak sudjelovali i trgovački lanci”, rekao je.
Kazao je i kako nije zamijećen značajniji rast cijena u zemljama koje su zadnje ušle u eurozonu, a riječ je o zemljama Baltika.
Uvođenje eura utjecat će i na kreditni rejting
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić je izdvojio i povezanost uvođena eura i kreditnog rejtinga, izdvajajući pritom i agenciju Fitch , koja implicira da bi ulazak u eurozonu mogao utjecati na dizanje rejtinga za dvije stepenice.
Ministar financija je podsjetio da je koronakriza prošle godine utjecala i na značajno povećanje proračunskog deficita pa je 2020. deficit opće države iznosio 7,4 posto BDP-a, a procjenjuje se da će on ove godine biti upola manji i iznositi 3,8 posto. Zadnje procjene za 2022. su proračunski deficit od 2,6 posto BDP-a, godinu kasnije 1,9 posto, a 2024. godine 1,5 posto BDP-a.
Kao posljedica rasta proračunskog deficita prošle je godine rastao i javni dug i bio je nešto veći od 88 posto BDP-a. Procjene za iduću godinu govore o pad za oko dva postotna boda, na 86,6 posto, a u godinama koje slijede nastavila bi se dinamika pada i to za oko tri postotna boda, rekao je Marić, dodajući da se krajem 2024. godine očekuje udio javnog duga u BDP-u na 76,8 posto.
Najavio je i kako će u idućem razdoblju fokus biti na inflaciji, koja nije nije samo hrvatska specifičnost.
Vujčić: Priprema se i etički kodeks
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić podsjetio je kako smo ulaskom u europski tečajni mehanizam ušli i u zajednički sustav nadzora i zajednički sustav rezolucije banaka.
“Mi smo što se tiče velikog dijela posla HNB-a već u bankovnoj uniji ili u onome gdje su zemlje eurozone. Naše iskustvo sudjelovanja u zajedničkom sustavu nadzora i rezolucije je dobro, vrlo dobro smo se uklopili u taj sustav”, rekao je Vujčić.
Napomenuo je i kako i dalje postoji strah od rasta cijene, pri čemu će fokus biti na komunikaciji i zaštiti potrošača.
Pripremamo i tzv. etički kodeks, koji će se na potpis ponuditi poduzećima i uslugama a kako bi se obvezali na fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro. Imat ćemo i monitoring i koristit ćemo najbolja iskustva zemalja koje su dosad radile konverziju, istaknuo je guverner HNB-a.
Odgovarajući nakon sjednice vijeća na pitanja novinara znači li da inicijative koje su pokrenute na političkoj sceni o referendumu oko uvođenju eura nemaju smisla i da neće proći, Plenković je ponovio kako je proces pristupanja u EU bio jedan od onih političkih projekata koji je uživao veliki konsenzus hrvatske političke scene.
Iz našeg kuta gledanja ta je tema riješena i apsolvirana i referendumom i glasanjem u Saboru, a oni koji ne znaju neka pročitaju članak 5. ugovora o pristupanju gdje će jasno vidjeti da je Hrvatska tada i pravno i politički preuzela obvezu ulaska u europodručje. I na tome inzistiramo, to je u programu Vlade, i prošle i ove i to će se i dogoditi, poručio je.
Odgovarajući na novinarski upit rekao je i kako inicijativa o kojoj se govori dolazi od aktera na političkoj sceni koji su “crno ispod nokta” pridonijeli hrvatskom pristupanju u EU, mnogi od njih nisu ni postojali kao politička stranka u tom razdoblju i kod njih se vidi, što se očituje i u Saboru, da nemaju baš nikakav element identifikacije s tim procesom i reformama koje su poduzete proteklih 20 godina.
Mene to ne čudi, vidim da planiraju dovoditi neke aktere s europske političke scene koji su protiv eura. Mogu ih dovoditi, naš stav je jasan – Hrvatska će usvojiti euro, vjerujem na vrijeme na dobrobit hrvatskih građana i ekonomije, poručio je premijer.
(Hina)
foto: unsplash