Proračunska se transparentnost lokalnih jedinica u Hrvatskoj popravlja

Prosječna proračunska transparentnost svih 576 lokalnih jedinica u Hrvatskoj iznosi 4,1 od mogućih 5, istaknuto je na predstavljanju rezultata šestog ciklusa istraživanja Instituta za javne financije (IJF), koje detektira da se svake godine objavljuje sve više proračunskih dokumenata.

U prilog činjenici da se proračunska transparentnost lokalnih jedinica u Hrvatskoj popravlja, voditeljica istraživanja Mihaela Bronić navodi da je u prvom ciklusu istraživanja, 2015. godine, prosječan broj objavljenih dokumenata iznosio 1,8, dok je u prethodnom istraživanju, onom za 2019. godinu, prosjek bio 3,9.

Transparentnost je mjerena brojem objavljenih ključnih lokalnih proračunskih dokumenata, njih pet, koje su lokalne jedinice objavile na svojim mrežnim stranicama. Najnovije istraživanje provedeno je u razdoblju od studenog 2019. do travnja ove godine, pri čemu se u dva kruga promatrala pravovremenost objave pet dokumenata – godišnje izvršenje proračuna za 2018. godinu, polugodišnje izvršenje proračuna za 2019. godinu, prijedlog proračuna za 2020., izglasani proračun za 2020. i proračun za građane za 2020. godinu.

Iz IJF-a ističu i kako, unatoč boljim rezultatima objave proračunskih dokumenata, još uvijek postoje i jedinice koje nisu objavile niti jedan dokument, a tih sedam općina su – Galovac, Gorjani, Karlobag, Kolan, Podbablje, Sveti FIlip i Jakov i Vrbje.

Također, napominje Bronić, oko 20 posto jedinica ne pridržava se zakona i ne objavljuje tri ključna proračunska dokumenta čija je objava zakonom propisana, dok ih oko 41 posto ne slijedi preporuku Ministarstva financija i ne objavljuje dva dodatna dokumenta, prijedlog proračuna i proračunski vodič za građane.

Općina Galovac u svim ciklusima dosad nije objavila niti jedan dokument

Ovogodišnji prosjek za županije je iznosio 4,9, za gradove je 4,5, a za općine 4.

Svih pet proračunskih dokumenata objavilo je 18 županija, 87 gradova i 201 općina, pokazuje istraživanje.

U odnosu na prošlo istraživanje, najviše su se popravile, s “nule na peticu”, općine Pašman, Prgomet, Zmijavci te Privlaka (iz Vukovarsko-srijemske županije).

S druge strane, najviše su se “pokvarile”, s tri dokumenta manje objavljena no lani, općine Cerna, Gundinci, Kolan, Lanišće, Podravska Moslavina, Strahoninec, Sveti Filip i Jakov te grad Križevci.

Lokalne jedinice koje su u svim dosadašnjim ciklusima objavile svi pet dokumenata su Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zadarska županija, zatim gradovi Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb. Nijedna pak općina nije u svim ciklusima objavila svih pet dokumenata, dok jedna, općina Galovac, ni u jednom od ciklusa nije objavila niti jedan od traženih dokumenata.

Bronić napominje da se, s obzirom da objavu dokumenata gledaju na određeni dan, može dogoditi da je neka jedinica zakasnila ili zaboravila objaviti dokumente, ili im pak taj dan nije radila stranica.

“Mi doista ne tražimo puno, već samo da se ti ključni proračunski dokumenti objave na internetskim stranicama i mislimo da to svatko može napraviti”, kaže Bronić.

Dodaje da iz IJF-a ne analiziraju sadržaj dokumenata, već samo jesu li objavljeni pa tako samo objava ne podrazumijeva i apsolutnu transparentnost.

No, i sama objava predstavlja prvi i nužni korak da bi se građani, gradski zastupnici, pa i mediji, mogli uključiti i analizirati troše li se proračunska sredstva adekvatno, kao i da bi građani kasnije mogli sudjelovati u odlukama o lokalnim proračunima, kaže Bronić.

(Hina)

foto: ilustracija

Tagovi: hrvatska, lokalne jedinice, proračunska transparentnost,