Znanstvenici, političari i klimatske organizacije pozvali su svijet na hitnu i konkretnu borbu protiv klimatskih promjena nakon što je UN objavio još pesimističnije upozorenje o štetnim utjecajima klimatskih promjena na planet.
Razine stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih desetljeća, ako ne i stoljeća, upozorili su znanstvenici u izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).
IPCC navodi da su ljudi “nedvosmisleno” krivi za zagrijavanje planeta.
Ako ne dođe do brze reakcije na velikoj skali kako bi se smanjile emisije štetnih plinova, upozoravaju znanstvenici, prosječna globalna temperatura će vrlo vjerojatno narasti za 1,5 stupnjeva u idućih 20 godina.
“Crveni alarm”
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da je izvješće “crveni alarm” za čovječanstvo.
“Zvona za uzbunu zaglušuju, a dokazi su neoborivi: emisije stakleničkih plinova uslijed sagorijevanja fosilnih goriva i krčenja šuma guše naš planet i izlažu milijarde ljudi neposrednoj opasnosti. Globalno zatopljenje pogađa svaku regiju na Zemlji, a mnoge promjene postaju nepovratne…”, upozorio je Guterres.
“Ovo izvješće mora biti posmrtno zvono za ugljen i fosilna goriva prije nego što unište naš planet.”
Britanski premijer Boris Johnson rekao je da je “jasno da će iduće desetljeće biti ključno za osiguranje budućnosti našeg planeta”.
“Znamo što je potrebno učiniti za ograničenje globalnog zatopljenja – poslati ugljen u povijest, prijeći na čiste izvore energije, zaštititi okoliš i osigurati klimatsko financiranje zemalja na prvoj liniji”, istaknuo je britanski premijer.
Izvješće IPCC-a objavljeno je samo tri mjeseca prije velike UN-ove konferencije na temu klimatskih promjena koja će se održati u Glasgowu.
Države bi se na tom skupu trebale donijeti nove ambiciozne planove o borbi protiv klimatskih promjena.
Temeljeno na više od 14 tisuća znanstvenih studija, izvješće daje dosad najopsežniju i najdetaljniju sliku kako klimatske promjene mijenjaju prirodu i što će uslijediti.
Johnson se nada da će izvješće IPCC-a biti “znak za uzbunu i poduzimanje akcija” prije klimatskog samita.
Na hitno djelovanje pozvao je i američki posebni izaslanik za klimu John Kerry.
“Kako navodi IPCC, utjecaji klimatske krize od ekstremnih vrućina, požara do intenzivnih padalina i poplava, samo će se nastaviti pojačavati ako ne izaberemo novi smjer za sebe i generacije koje dolaze”, rekao je Kerry.
Pozvao je sva najveća gospodarstva da se “obvežu na agresivnu klimatsku akciju u ovom kritičnom desetljeću”.
“Veliki emiteri moraju uzeti u obzir štetu koju je nanijela industrija fosilnih goriva, znajući da će svaka tona ugljika i svaki dolar potrošen na fosilna goriva imati negativan utjecaj…”, rekla je Diann Black-Layne, veleposlanica Antigve i Barbude i vodeća klimatska pregovaračica za Savez malih otočnih država.
Mohamed Nasheed, veleposlanik Klimatskog ranjivog foruma 48 zemalja i bivši predsjednik Maldiva, upozorio je da “naši ljudi umiru u ugroženim zemljama u razvoju zbog sagorijevanja fosilnih goriva za potrošnju i ekonomskog rasta bogatih zemalja”.
“Plaćamo našim životima za ugljik koji je netko drugi emitirao. Uskoro ćemo poduzeti mjere da odgovorimo na ovu nepravdu koju ne možemo prihvatiti”, rekao je Nasheed.
Nužne hitne i radikalne akcije
Paulo Artaxo, autor IPCC-a i fizičar sa Sveučilišta Sao Paulo rekao je da je ovo snažna poruka da “nepovratno mijenjamo klimu”.
“Moje osobno mišljenje je da će biti nemoguće ograničiti porast temperature na 1,5 stupnjeva”, rekao je Artaxo.
Friederike Otto, autorica IPCC-a i znanstvenica s Instituta za okolišne promjene na Oxfordu, rekla je da “postoje stvari koje se mogu spriječiti ako se bude pridržavalo ciljeva, ali mnoge promjene su već tu”.
Helene Hewitt, još jedna autorica IPCC-a i voditeljica skupine Ocean Modelling, upozorila je da su “prethodna izvješća možda su malo podcjenjivala trend topljenja arktičkog leda u prošlosti, ali sada više dokaza ukazuje na to da bi do 2050. u jednom od scenarija praktički mogli vidjeti Arktik bez leda”.
“Iako ovo izvješće naglašava hitnu potrebu za klimatskim akcijama, prethodna izvješća IPCC -a i bezbroj drugih studija, kao i naše iskustvo, već su nam dali više nego dovoljno dokaza da znamo da smo usred krize koju nam je velikim dijelom donijela industrija fosilnih goriva i njihovi politički saveznici”, upozorila je klimatska znanstvenica Kristina Dahl iz Unije zabrinutih znanstvenika.
Helen Mount iz Instituta World Resources rekla je da bi svijet ovo izvješće trebalo “šokirati”.
“Izvješće daje vrlo uznemirujuću sliku o neoprostivom, nezamislivom svijetu ako se nastavi naša ovisnost o spaljivanju fosilnih goriva i uništavanju šuma.”
Kaisa Kosonen, viša politička savjetnica za klimu i energiju u Greenpeaceu, poručila je da s ovim izvješćem treba ići na sudove.
“Jačanjem znanstvenih dokaza između emisije ljudi i ekstremnih vremenskih uvjeta, IPCC je osigurao nova, moćna sredstva da svi svugdje drže industriju fosilnih goriva i vlade izravno odgovornima za klimatsku krizu”, rekla je Kosonen.
Teresa Anderson, koordinatorica klimatske politike iz neprofitne organizacije ActionAid International, uvjerena je da je “radikalno i transformativno djelovanje potrebno da bi se emisije smanjile na stvarnu nulu”.
Wai-Shin Chan, voditelj istraživanja ESG-a (zaštite okoliša, društva i upravljanja) u HSBC-u, navodi da je “znanost kristalno jasna, ali odgovor nije”.
“Investitori moraju iskoristiti svoj utjecaj da potaknu političare na hrabro smanjenje emisija kako bi se ograničile najteže posljedice klimatskih promjena”, dodao je.
(Hina)
foto: unsplash