Isplati li se ulagati u zlato sada? Odgovor svjetskih središnjih banaka, institucija koje raspolažu s preko deset bilijuna dolara imovine i donose odluke desetljećima unaprijed, glasi jasno i nedvosmisleno: da, i to upravo sada kada je cijena povoljna.
Prema najnovijem izvještaju OMFIF-a (Official Monetary and Financial Institutions Forum), jedne od najutjecajnijih svjetskih institucija za analizu monetarne politike, središnje banke ne samo da nastavljaju kupovati zlato nego to čine sve intenzivnije, otvoreno komentirajući da bi cijena uskoro mogla porasti i do 45%.
Trend ubrzava: Središnje banke kupuju ‘pošto poto’ i ne staju
Istraživanje je obuhvatilo 74 središnje banke, a rezultati otkrivaju trend koji raste brže nego što svjetska javnost može pratiti. Danas čak 82% ispitanih središnjih banaka drži fizičko zlato u svojim rezervama, u odnosu na 71% samo godinu dana ranije. Riječ je o jednom od najbržih strukturnih pomaka u posljednjih nekoliko desetljeća monetarne povijesti, a najnoviji podaci pokazuju da ubrzanje traje i u ovom trenutku.
Prema Svjetskom vijeću za zlato, središnje banke su samo u prva tri mjeseca 2026. godine kupile neto 244 tone zlata, najbrži kvartalni tempo u posljednjih godinu i pol dana. Kineska središnja banka svoje rezerve povećava već 20 uzastopnih mjeseci, bez pauza čak i tijekom perioda najviših cijena zlata u povijesti. Institucije, drugim riječima, ne čekaju rast ili pad cijene da bi kupile. Kupuju odmah, po aktualnim razinama, jer strateški razlozi za držanje zlata nadilaze kratkoročne oscilacije.
Zanimljivo je i da se krug kupaca širi na potpuno nove igrače poput zemalja u razvoju. Ovaj strukturni pomak dodatno je potvrđen i nedavnim izvještajem Europske središnje banke, prema kojem je zlato po prvi put od 1996. godine po vrijednosti prestiglo američke državne obveznice kao najveću rezervnu imovinu svjetskih središnjih banaka. Centralne banke danas drže oko 4,500 milijardi dolara u zlatu, naspram oko 3,500 milijardi dolara u američkim obveznicama.
Sustav strahuje od krize i sloma trenutnog monetarnog poretka
Geopolitička nesigurnost danas je glavni pokretač ovog trenda. Prema OMFIF-u, zaštitu od geopolitičkog rizika kao razlog za držanje zlata navodi 51% rezervnih upravitelja, čak 11 postotnih bodova više nego 2024. godine. Čak 85% ispitanika kao najveću prijetnju ističe sukob na Bliskom istoku, a 81% strahuje od nepredvidivosti poteza američke administracije.
Gotovo 80% sudionika smatra da se globalni monetarni sustav ubrzano udaljava od dominacije jedne valute prema podijeljenom, multipolarnom poretku, onome u kojem fizičko zlato, za razliku od papirnate imovine, ne ovisi ni o čijem obećanju da će isplatiti dug. To je razlog zašto institucije koje bi trebale biti najkonzervativnije na svijetu danas najagresivnije kupuju imovinu koja se tisućljećima pokazivala kao zadnja linija obrane kad sustavi zakažu.
Konsenzus središnjih banaka: rast cijene zlata od 20 do 45% za manje od 12 mjeseci
Ono što ovaj izvještaj čini posebno važnim jest da ne govori o pojedinačnom, optimističnom analitičaru, već o širokom institucionalnom konsenzusu. Čak 61% anketiranih središnjih banaka očekuje da će zlato do sredine 2027. trgovati u rasponu od 5,000 do 6,000 dolara po unci, što predstavlja povećanje od 20 do 45% u odnosu na sadašnju razinu (4,170 dolara po unci). Nadalje, tek 28% ispitanika tvrdi da ih visoka cijena odvraća od daljnje kupnje. Drugim riječima, gotovo dvije trećine institucija koje upravljaju bilijunima dolara javnog novca aktivno se pozicionira za nastavak rasta, unatoč trenutnim cijenama, s jasnim razumijevanjem kamo trend vodi.
Kada ih se pita o horizontu od deset godina, rezervni upravitelji zlato svrstavaju kao drugu najpoželjniju imovinu za povećanje udjela u rezervama, odmah iza korporativnih obveznica, a ispred dionica, dok interes za državne obveznice postupno slabi. Ovo nije kratkoročan hir izazvan jednim geopolitičkim događajem, već dugoročna, strukturna preraspodjela povjerenja.
“U Centru Zlata svakodnevno razgovaramo s ulagačima koji prate isti obrazac koji sada potvrđuju i najveće svjetske institucije. Potražnja za fizičkim zlatom ne usporava, već ubrzava, bez obzira na trenutnu cijenu. Kad 61% svjetskih središnjih banaka javno govori o rasponu od 5,000 do 6,000 dolara za manje od 12 mjeseci, to je snažan signal svakome tko razmišlja o zaštiti svoje ušteđevine da razmotri svoje opcije sada, dok su uvjeti iznimno povoljni”, objašnjava Saša Ivanović, vlasnik i predsjednika uprave Centra Zlata.
Zanimljive promjene ne odvijaju se isključivo među središnjim bankama. Neke od najvećih kineskih banaka nedavno su malim ulagačima zabranile trgovanje takozvanim “papirnatim zlatom”, financijskim certifikatima koji, za razliku od zlatnih poluga i kovanica, ne predstavljaju stvarni fizički metal u trezoru, nego ga putem financijskih instrumenata umjetno multipliciraju. Nedavna zabrana doprinijet će da se cijena zlata na Istoku formira realno, na temelju stvarne fizičke ponude i potražnje, a ne špekulativnom trgovanju papirnatim certifikatima. To bi moglo dovesti do promjene paradigme i značajnog rasta cijene koja se desetljećima većinom formirala na zapadnim “papirnatim” tržištima.
Što ovo znači za vas?
Institucije koje upravljaju bilijunima dolara imovine ne donose odluke na temelju emocija ili kratkoročnih naslova, one gledaju sa širom i dugoročnijom perspektivom na umu. Kad 61% njih javno govori o rasponu od 5,000 do 6,000 dolara unutar godinu dana, kad tempo kupnje ubrzava, i kad se krugu kupaca pridružuju zemlje koje zlato nikad prije nisu kupovale, teško je to zanemariti kao puku slučajnost. Za privatnog ulagača to je jasan signal da zaštita ušteđevine kroz fizičko zlato zaslužuje ozbiljno razmatranje odmah, paralelno dok to rade i veliki svjetski igrači.
Ako razmišljate o zaštiti svoje ušteđevine investicijskim zlatom, sada je trenutak da dobijete konkretne i transparentne informacije kako to učiniti. Zatražite besplatne konzultacije s našim stručnjacima i saznajte kako izgraditi strategiju ulaganja u zlato prilagođenu vašim ciljevima.