Strategija pretvorena u stvarnost – osmogodišnji razvoj kulture Rijeku učinio gradom kulture

Govoreći o razdoblju tijekom kojega se realizirala kulturna strategija Grada Rijeke, gradonačelnik Obersnel je naglasio kako je Strategija već tada, 2013. godine bila usklađena s financijskom perspektivom EU.

“Ciljevi Strategije su u potpunosti ostvareni, jer smo kroz osmogodišnji period uspjeli realizirati ambiciozan plan unaprjeđenja kulturne infrastrukture i kandidaturu za titulu Europske prijestolnice kulture. Upravo je uspjeh u EPK kandidaturi zadao dinamiku realizacije strategije i njen fokus usmjerio na objekte i procese koji su bili dijelom projekta EPK”, kazao je gradonačelnik.

Dvadeset jedan novi prostor za kulturu

U ovom strateškom je razdoblju otvoren 21 novi prostor kulture te osnovane nove ustanove, i to u doba kada za gospodarstvo nisu cvjetale ruže. Riječka je kultura opravdala svaku kunu koja je u nju uložena, bez obzira radi li se o institucionalnoj ili vaninstitucionalnoj kulturi.

S druge strane došlo je do sazrijevanja velikog dijela subjekata u kulturi koji su shvatili kako proračun nije jedini izvor financiranja te da svoje programe trebaju realizirati kroz EU fondove, ministarstva, fondacije i druge izvore.

Kad je riječ o projektu EPK, unatoč svemu možemo biti izuzetno zadovoljni jer je Rijeka jedina od ukupno pet europskih prijestolnica kulture koja je tijekom pandemijskih 2020. i 2021. godine u velikom dijelu realizirala svoj program. Najviše smo ponosni na ulaganja u objekte. Osmišljen je, projektiran i putem EU fondova financiran najveći investicijski projekt u području kulture u samostalnoj Hrvatskoj, a i jedan od najvećih ikada – obnova kompleksa bivše tvornice “Rikard Benčić”. U strateškom osmogodišnjem periodu, pored sredstava lokalnog riječkog proračuna, u kulturu i kulturne projekte i programe slilo se gotovo 150 milijuna kuna EU sredstava.

Kroz sufinanciranje projekta EPK 2020 s nacionalnog nivoa kulturi u Rijeci stiglo je 52,8 milijuna kuna, a od strane Primorsko-goranske županije u kulturu je injektirano gotovo 8 milijuna kuna. Nikada ranije nisu izvanproračunska sredstva u tolikom razmjeru i količini sudjelovala u proračunu kulture.

Među novootvorene i novoobnovljene prostore kulture ubrajaju se prostori ustanova u kulturi: Muzeja Grada Rijeke (obnovljena Palača Šećerane, obnovljena Kockica i bivše željezničko skladište na Žabici – izložbeni prostor „Torpedo – prvi na svijetu“), Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (tzv. H-objekt i stan u Zagrebačkoj ulici za Rezidencijalni program „Kamov“), Gradske knjižnice Rijeka (Dječja kuća, ogranak lijepe književnosti u Filodrammatici i ogranak na Trsatu), Art kina (Mini Art kino i Art kino Lab), Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca (nove radionice i skladišta u Baračevoj ulici i „Zajc Lab“ u Delti 5).

Tri su nova prostora kojima upravlja Grad Rijeka: Exportdrvo, RiHub – coworking prostor za dionike kreativnih industrija i Delta 5 (kojom osim Grada upravlja i Sveučilište u Rijeci, „DeltaLab: Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam“).

Također, niz je novih prostora kulture kojima upravljaju drugi subjekti iz područja kulture: nova galerija „Juraj Klović“ (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka), Društveno-kulturni centar Drenova (Udruga Bez granica), Knjižara i antikvarijat Ex-Libris (Ex libris d.o.o.), Muzej farmacije JGL (Jadran galenski laboratorij d.d. u suradnji sa Muzejom grada Rijeke), Galerija Principij (Fotoklub Rijeka), Muzej djetinjstva (Udruga Calculus).

Nije tajna da sam sklon kulturi i da posjećujem kulturna događanja i upravo zato me veseli svaki pomak. Rijeka ima izuzetnu kulturnu scenu prepoznatu i van Hrvatske. Postavili smo visoko ljestvicu za neku novu strategiju. Iskoristio bih prigodu da zahvalim svim akterima, od udruga do ustanova koji su sudjelovali u realizaciji ciljeva ove strategije. Svi su oni zaslužni za novu sliku o riječkoj kulturi, zaključio je gradonačelnik.

Nadmašeni ciljevi u financiranju kulture i razumijevanje Strategije

Pročelnik Šarar je komentirao zaključne riječi gradonačelnika naglasivši kako je imao sreću što je kao pročelnik imao takvog gradonačelnika uz čiju je pomoć odrađena enormna količina političkog posla, uz gotovo svakodnevne konzultacije.

“Da bi se strategija shvatila u cjelini treba se vratiti na sam početak, kada Hrvatska još nije bila članica EU, bilo je to doba krize pa je jedan od ključnih strateških ciljeva postavljenih za osmogodišnje razdoblje bio zadržavanje nivoa financiranja kulture i nivoa kulturnih sadržaja dostupnih građanima. Na sreću, taj je cilj višestruko nadmašen udvostručenjem proračuna za kulturu u kontekstu ukupnog gradskog proračuna, s prosječno 9% na preko 18% u zadnje dvije godine strateškog perioda. Također, velik rast investicija nastao je na valu projekta EPK 2020 i uspješnog povlačenja EU sredstava. Snažna uključenost kulturnih ustanova u projekt EPK 2020, vidljiva je i iz financijskih pokazatelja. I konačno, sredstva za javne potrebe u kulturi nisu se smanjivala za vrijeme EPK 2020 ciklusa, kako je strateškim planom i obećano” rekao je Šarar.

Osim jačeg angažmana izvanproračunskih sredstava za kulturu Proračun za kulturu u drugoj je polovici strateškog razdoblja (2017. – 2020.) više nego udvostručen u odnosu na prvu polovicu (2013. – 2016.), što jasno govori o dinamici rada.

Za potrebe realizacije ovakvog razvojnog i investicijskog ciklusa reorganiziran je Odjel gradske uprave za kulturu, koji se posvetio prvenstveno strateškim zadacima i činjenici da je Hrvatska početkom ovog strateškog razdoblja postala punopravna članica Europske unije.

Rezultat ovakve reorganizacije je 25 EU projekata realiziranih u čitavom sustavu kulture, povučenih gotovo 20 milijuna eura, ali i dvije novoosnovane ustanove u kulturi (Art kino i HKD) te jedinstveni model suradnje sa izvaninstitucionalnim sektorom koji je preuzeo programsko upravljanje prostorima Filodrammatice i Palacha.

“Kultura nije profitabilna djelatnost koja u kratkom vremenu donosi povrat ulaganja. Povijest je pokazala da megalomanski kulturni, pa i politički projekti pokažu svoju pravu svrhu tek nakon određenog protoka vremena. Pa i riječko kazalište, kada je izgrađeno bilo je preveliko za Rijeku onog doba, kao i rafinerija, tvornica šećera, Filodrammatica i mnogi drugi objekti, čija je vrijednost danas nemjerljiva”, komentirao je Šarar.

“Mi smo u ovom razdoblju primjerice sanirali i obnovili pročelja i krovove 37 zgrada u centru grada iz sredstava spomeničke rente. Time je naš grad postao ljepši, vrjedniji i to je dio odgovora onima koji bi razvoj kulture racionalizirali. Na posljednja tri venecijanska bijenala arhitekture Rijeka je bila odnosno bit će prisutna na dva. Riječka je kultura realizacijom ambiciozne strategije razvoja od 2013. do 2020. godine pokazala da zauzima ne samo relevantno mjesto u urbanom duhu grada, već i da je njena pokretačka snaga u razvoju društva golema. Kultura je donijela život na ulice, ona nije više samo kultura već i urbanizam, zelenilo, aktivizam, ponašanje. Pokrenut je proces promjene načina života u Rijeci i treba imati hrabrosti nastaviti jahati na valu ovih promjena”, zaključio je Šarar.

Provedbene politike u realizaciji strategije kulturnog razvoja bile su dobro usklađene i njihov je rezultat danas vidljiv u kvalitetnom nasljeđu koje već i damom kvantitetom nadmašuje mnoge hrvatske i europske gradove.

Rijeka je postavila dobre temelje za novi razvojni ciklus koji predstoji kulturi.

foto: Grad Rijeka