U četvrtak, 15. listopada 2026. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca “ u sklopu programa „Sustav koji razumije dijete: Od dobrobiti i prevencije do pravne zaštite“ koji se provodi tijekom rujna i listopada održana je konferencija „Ulaganje u dobrobit i mentalno zdravlje u sustavu odgoja i obrazovanja“.
Konferenciju su zajednički organizirali Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Sekcija za školsku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Društvo psihologa Primorsko-goranske županije, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija te Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca.
„U vremenu obilježenom brojnim društvenim promjenama i sve složenijim izazovima odrastanja, nužno je sustavno ulagati u znanja, kompetencije i kapacitete svih stručnjaka koji rade s djecom i mladima“, istaknuo je izv.prof.dr.sc. Željko Linšak. dipl.sanit.ing., ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ.
Cilj konferencije bio je otvoriti prostor za stručnu raspravu, razmjenu znanja i primjera dobre prakse o suvremenim izazovima mentalnog zdravlja djece i mladih te mogućnostima jačanja njihove dobrobiti u sustavu odgoja i obrazovanja.
„Danas nastavljamo seriju stručnih događanja namijenjenih svima koji rade s djecom i mladima, bilo u sustavu javnog obrazovanja ili pak javnog zdravstva i socijalne skrbi. Želimo naglasiti kako sustavi odgoja i obrazovanja i sustavi javnog zdravstva rade veliki posao već godinama te kako pitanje dobrobiti nije samo pitanje pojedinih institucija. Dobrobit djece i mladih napor je cjelokupnog društva te je ovo poziv svima nama da se uključimo i zapitamo se u kojoj mjeri doprinosimo stvaranju sigurnog i poticajnog okruženja u obiteljima, školama i zajednicama“, rekao je doc. dr. sc. Darko Roviš, prof., voditelj Odsjeka za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja NZZJZ PGŽ.
Poseban naglasak stavljen je na važnost kvalitetnih odnosa, poticanje pozitivnog razvoja mladih te stvaranje poticajnog i podržavajućeg okruženja u kojem se prepoznaju potrebe djece i mladih te pravodobno odgovara na njih.
„Primorsko-goranska županija svjesna je problematike mentalnog zdravlja i potrebe sustavnog rada u tom području. Naše zdravstvene ustanove na tome intenzivno rade te isto nastoje i obrazovne institucije. Nastavni zavod doista ide korak ispred s mnogim preventivnim programima i preventivnim projektima koje provodi te aktivno promišljamo i o pokretanju novih projekata kroz koje ćemo kao institucije zajednički pružati podršku djeci i njihovim roditeljima“, rekao je Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije.
U sklopu konferencije održana su plenarna predavanja koja su ponudila različite perspektive dobrobiti u odgoju i obrazovanju, s naglaskom na važnost kvalitetnih odnosa, razumijevanja potreba djece i mladih te stvaranja okruženja koje potiče njihov cjelovit razvoj.
„Izuzetno mi je drago da Grad Rijeka u suradnji s ostalim organizatorima može biti domaćin konferencije kao što je ova. Svjesni smo izazova i problema s kojima se mladi susreću, posebice u doba visoke izloženosti digitalnom svijetu, te su ovakve konferencije doista prilika da čujemo najnovije u spomenutom području, koje zaključke možemo donijeti te kako zajednički djelovati na boljoj podršci mladima“, rekla je gradonačelnica Grada Rijeke Iva Rinčić.
Prof. dr. sc. Aleksandra Golubović s Filozofskog fakulteta održala je predavanje „Dobri odnosi na dobrobit odgoja i obrazovanja“, u kojem je naglasila važnost odnosa u odgojno-obrazovnom procesu i njihovu ulogu u stvaranju poticajnog okruženja za učenje, razvoj i dobrobit učenika. Drugo plenrno predavanje, „Pozitivan razvoj mladih: rezultati višegodišnjeg praćenja srednjoškolaca u RH“, održala je prof. dr. sc. Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta tijekom kojeg je predstavila temu pozitivnog razvoja mladih kroz prikaz najnovijih rezultata u Hrvatskoj, pružajući uvid u važnost kontinuiranog praćenja njihova razvoja i potreba.
U nastavku programa održan je okrugli stol „Suvremeni izazovi mentalnog zdravlja i dobrobiti u odgoju i obrazovanju“, koji su vodili Sanja Tatalović Vorkapić i Hrvoje Gligora. U raspravi su sudjelovali Tanja Tuhtan-Maras, Silvija Šikić, Zrinka Selestrin i Sandro Kresina, koji su iz različitih stručnih perspektiva otvorili pitanja vezana uz očuvanje mentalnog zdravlja djece i mladih te izazove s kojima se susreću odgojno-obrazovni djelatnici i stručnjaci u svakodnevnom radu. Posebna pozornost bila je usmjerena na važnost pravodobnog prepoznavanja potreba djece i mladih, pružanja odgovarajuće podrške te jačanja suradnje između stručnjaka, obrazovnih ustanova i drugih dionika uključenih u skrb o njihovoj dobrobiti.
U drugom dijelu konferencije predstavljeni su primjeri dobre prakse iz Primorsko-goranske županije. Predstavljeni projekti i iskustva iz odgojno-obrazovnih ustanova pokazali su raznolikost pristupa kojima se djeci i mladima može pružiti podrška u razvoju, jačanju osjećaja pripadnosti i izgradnji odnosa s okolinom.
Mirela Tuhtan, dipl. bibliotekar, i Mia Host, dipl. psiholog – prof., iz Osnovne škole „Drago Gervais“ u Brešci predstavile su primjer „Korijeni koji osnažuju: tradicija i identitet za dobrobit učenika“, usmjeren na povezivanje tradicije i identiteta s dobrobiti učenika, dok su Melita Perić, prof. i Latinka Longin, mag. soc. ped. iz Ekonomske škole „Mije Mirkovića“ u Rijeci predstavile su projekt „Snaga dobrih djela“, kojim je istaknuta važnost pozitivnih postupaka i njihova mjesta u izgradnji podržavajuće školske zajednice.
Sonja Pribela-Hodap, univ. spec. psih. sav. i Jasmina Puž, mag. praesc. educ. iz Dječjeg vrtića Viškovo te Gorana Mišćenić, univ. spec. psih. sav. iz Dječjeg vrtića Opatija nastavile su predstavljanjem „Od algoritma do emocije: poticanje socio-emocionalnih kompetencija kroz igru, kodiranje i robotiku“. Njihovo izlaganje povezalo je igru i suvremene pristupe učenju s poticanjem socio-emocionalnih kompetencija djece, ukazujući na mogućnosti primjene različitih aktivnosti u razvoju vještina važnih za svakodnevnu komunikaciju, suradnju i emocionalno sazrijevanje.
O važnosti razvoja komunikacijskih vještina i pružanja podrške djeci i mladima s teškoćama u razvoju i intelektualnim teškoćama govorila je Nataša Tomljanović, univ. spec. prof. reh. koja je predstavila primjere dobre prakse i strategije usmjerene na razvoj komunikacije. Izlaganjem je naglašena važnost individualiziranog pristupa, prepoznavanja specifičnih potreba svakog djeteta te stvaranja uvjeta za aktivno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu.
O položaju gluhe i nagluhe djece u sustavu odgoja i obrazovanja govorio je Damir Herega, mag.edu.rehab. iz Udruge gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, otvorivši pitanje predstavljaju li različitosti bogatstvo ili izazov u obrazovnom okruženju. U fokusu izlaganja bila je važnost razumijevanja potreba gluhe i nagluhe djece te stvaranja pristupačnog i uključivog okruženja koje omogućuje sudjelovanje, komunikaciju i jednake mogućnosti za svako dijete.
Povezivanjem stručnih spoznaja i iskustava iz prakse konferencija je pružila prostor za promišljanje mogućnosti daljnjeg jačanja dobrobiti i mentalnog zdravlja u sustavu odgoja i obrazovanja.