Uz nevjerojatnu skulpturu skrećemo pozornost na Svjetski dan šuma
"Kada i zadnje stablo bude posječeno, zadnja riba ulovljena i zadnja rijeka zagađena; kada udisati zrak bude mučno, shvatit ćeš i ti, prekasno, da bogatstvo nije u bankovnim računima i da ne možeš jesti novac."
Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Osim što su od iznimne važnosti u našoj borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kisika, ugljik-dioksida i vlage u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda.
Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.
Usprkos neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava šume bez kojih ne može živjeti.
Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume; 12-20% emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma.
Kako ju neki zovu: ‘neopisivo snažna i proganjajuće prelijepa’ skulptura “willartferreira”, tj. umjetnika Willa Ferreira, pod imenom “A ultima arvore” (Posljednje stablo), a neki ju nazivaju i “Posthuman Breathing From The Last Tree On Earth” (Postčovjek udiše zrak zadnjeg stabla na Zemlji), rasprostranjena je po svim društvenim mrežama već dulje vrijeme.
Obično je uz fotografiju podijeljen i komentar Alanisa Obomsawina, člana indijanskog plemena Abenaki u Odanak rezervatu u Quebecu u Kanadi: “Kada i zadnje stablo bude posječeno, zadnja riba ulovljena i zadnja rijeka zagađena; kada udisati zrak bude mučno, shvatit ćeš i ti, prekasno, da bogatstvo nije u bankovnim računima i da ne možeš jesti novac.”
Tamo gdje ima šuma ima i života
Ne dajte da vas nagovore da posječete stablo ispred kuće jer nekome smeta. Oni rastu i žive kao i svi drugi organizmi.
Drveće proizvodi kisik, proizvodi hranu, dom je mnogim vrstama, iz drveća, vjerovali ili ne, dobivamo lijekove, pravi nam sjenu, smanjuje zagađenje jer je dokazano kako uzima ne samo ugljični dioksid nego i druge čestice iz smogom zagađenog zraka.
Drveće smanjuje eroziju tla i pojavu klizišta što je bitno za područja koja su često pogođena poplavama, hrani tlo pa je bogatije za uzgoj i rast i drugih biljaka, smanjuje zagađenje bukom, što je bitno u napučenim mjestima…
Nebrojeno je razloga zašto nam je drveće bitno. Još jedan veliki razlog je i psihičko stanje koje priroda potpomaže, a koje postaje ugroženo zbog konstantnog okruženja tehnologijom. Glavobolje, umor, iscrpljenost, pad imunološkog sustava, negativne misli i depresija: ako ne postoji dublji zdravstveni razlog, svemu može pomoći boravak u prirodi.
foto: screenshot – Instagram (Will Ferreira)
Više iz kategorije
Porto Etno Festival ove godine u velikom stilu – na popisu izvođača i predstavnica Grčke na Euroviziji
Pod okriljem Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku festival uspješno djeluje već nekoliko godina, no ovogodišnje izdanje daje naslutiti da je riječ o novoj razini - organizacijskoj, pa tako i programskoj.
Pročitaj još
