Ako ste se našli u (ne)prilici traženja novoga posla, zasigurno ste u novinama ili na stranicama Zavoda za zapošljavanje naišli na oglas u kojem se za određeni posao traži umirovljenik. Budite sigurni da ćete od ove godine nailaziti na još sličnih ponuda za posao – za Nacionalniportal.hr piše Lucija Tokić.
Postavlja se pitanje – kako to ide u korak s demografskom politikom Hrvatske, odnosno zapošljavanja mladih osoba. Naoko je jedini benefit, u pojedinim slučajevima, izostanak isplate mirovine u cijelom iznosu, a za što države EU ionako u perspektivi imaju sve manje novca. Razumije se, bit će nam drago da nam bake i djede raspolažu s više sredstava, a u uvjetima kada umirovljenici jedva sklapaju ‘kraj s krajem’.
Rad umirovljenika od četiri sata dnevno prvi je 2004. godine legalizirao bivši ministar rada Mirando Mrsić, a sadašnji ministar Marko Pavić ga je omogućio svim skupinama umirovljenika. Rad na pola radnog vremena bilo je omogućeno samo osobama koje su otišle u starosnu mirovinu, odnosno muškarcima starijim od 65 i ženama starijim od 62 godine. Po novome, od 1. siječnja mogu se na pola radnog vremena zaposliti i osobe koje su otišle u prijevremenu mirovinu. Umirovljenici od početka ove godine mogu birati hoće li raditi do četiri sata dnevno uz zadržavanje pune mirovine.
Sukladno takvoj odluci Vlade, primjerice SPAR Hrvatska otvara svoja vrata svima onima koji su odavno svoje radne knjižice “okačili o klin” i nudi im fleksibilno zapošljavanje na četiri sata na mjesto blagajnika.
“Uz zadržavanje postojeće mirovine umirovljenicima nudimo dodatne prihode, ugovor o radu na pola radnog vremena na radnom mjestu prodavača-blagajnika, a onima kojima je potrebno osiguravamo i plaćeni prijevoz te mogućnost izbora lokacije rada ovisno o mjestu stanovanja. Uz ove pogodnosti umirovljenicima nudimo i mogućnost izbora fleksibilnog radnog vremena. Zadovoljni smo odazivom umirovljenika koji pokazuju veliki interes, raspituju se kod naših voditelja trgovina, a realiziraju se i prva zapošljavanja“, istaknuo je Helmut Fenzl, predsjednik Uprave SPAR Hrvatska, priopćeno je iz tog trgovačkog lanca.
Zapošljavanje umirovljenih osoba u kontekstu hrvatskih prilika daleko je kompleksnija stvar nego što se to možda na prvi pogled čini. Radi nekog kvalitetnijeg promišljanja, potrebno je situaciju promatrati u širem pogledu. Stoga smo posegnuli za mišljenjem demografskog stručnjaka Dražena Živića iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
“Trenutno se nalazimo u jednoj situaciji u kojoj s jedne strane imamo demografske probleme, a s druge strane je prisutna činjenica da veliki broj starijih osoba koje, s obzirom na visinu svojih primanja odnosno mirovina, ne mogu kvalitetno živjeti. Usporedno s time sve je manji broj na tržištu rada onih iz čijih se primanja izdvajaju sredstva za mirovine, a sve je veći broj umirovljenika. Međutim, cjelokupnu stvar ne treba gledati samo u kontekstu tih odnosa nego u fokusu mora biti i pitanje aktivnog starenja koje je snažno prisutno u zapadnoj Europi. U nekom znanstveno – demografskom smislu ne možemo više nazivati, na primjer stanovništvo starije od 60 i 65 godina “starim stanovništvom”. Takav koncept na zapadu Europe više nije aktivan. I te se kategorije stanovništva još dijele pa se zato, primjerice za osobe od 65 do 74 godina kaže ”mlađe staro stanovništvo” . Nadalje, primjenjuje se koncept aktivnog starenja, drugim riječima, osobe koje formalno izađu iz radno sposobne dobi još uvijek mogu svojim znanjem u pojedinim posebnim područjima svoga djelovanja pomoći društvu i nije zapravo dobro se odreći toga znanja i iskustva. No, treba napomenuti da ne možemo očekivati da u svim zanimanjima sa 65 ili 67 godina građani još dodatno rade. Isto tako, osim mogućnosti da poboljšaju svoj životni standard, umirovljenicima je omogućeno da aktivno održavaju socijalne kontakte s drugim ljudima i pozitivno na njih utječe kad vide da se još uvijek cijeni njihov rad što logičnim slijedom može pomoći u podizanju svojevrsnog općeg razvojnog stanja” – nadodaje Živić.
“U svakom slučaju, logično je da se postavlja pitanje: imamo veliki broj nezaposlenih, zar ne bi trebalo prvo njih zaposliti pa onda tek one koji su radili i zaslužili mirovinu? Teško to ide jer naš problem s nezaposlenošću je strukturalni, na njega nisu ili su najmanje utjecala demografska pitanja. Na primjer, postoje države u kojima je visok natalitet, a imaju slabu gospodarstvenu razvijenost i ne mogu zaposliti većinu svojih građana. Dakle, mi imamo problem s tržištem rada tako što nam je nizak natalitet i vrlo brzo ćemo biti suočeni s problemom nedostatka radne snage, brže nego što smo mislili, i zbog velikog iseljavanje Stoga, morat ćemo posezati za radnom snagom izvana, a s druge strane zato je i prisutna cijela ta priča o produljenju odlaska u mirovinu. Dakle, koriste se različite zakonske pogodnosti koje omogućuju rad i umirovljenicima, jer ne smijemo niti diskriminanti nekoga na osnovi dobne starosti, odnosno ne smijete reći da mora raditi mlađa osoba, a ne starija – pojašnjava Živić.
Naposljetku, kako bi izbjegli zamku međugeneracijskog optuživanja tko je kome ukrao “kruh iz usta” u kojem bi mladi mogli upirati prstom u starije i obratno, konstruktivnije je staviti taj isti prst na čelo i dobro promisliti što su nam dobroga ili pak nepovoljnog donijeli zakoni i što će nam donijeti oni koji će tek izaći iz sabornice..