Manje je socijalno ugroženih obitelji – ljudi su se ‘stisli’ ili odselili u Njemačku

U proteklih godinu dana broj kućanstva koji žive od socijalne pomoći na riječkom području je smanjen za 50-tak, odnosno za više od 160 građana, ali većina ih je odselila...

  • Gospodarstvo
  • Objavljeno 15.11.2018
  • Piše: Antonela Verković

Prema riječima Karla Balenovića, ravnatelja riječkog Centra za socijalnu skrb u zadnje dvije godine se broj obitelji koje žive od zajamčene minimalne naknade smanjio za više od stotinu – piše Novi List.

U proteklih godinu dana broj takvih kućanstva je na riječkom području smanjen za 50-tak, odnosno za više od 160 građana. Od rujna prošle godine do listopada ove godine, među tim je ljudima, iz sustava primanja zajamčene minimalne naknade izišlo 80-ak radnosposobnih osoba i 63 djeteta.

– Prema našim informacijama, značajan dio od tih stotinu obitelji je iselilo iz Hrvatske, i to najviše u Njemačku, a ostali koji više nisu u sustavu uspjeli su se zaposliti, i to ne samo sezonski. Nezaposleni radnosposobni ljudi koji žive od zajamčene minimalne naknade, bilo samci bilo obiteljski ljudi, su oni koji su teže zaposlivi, koji su već dugi niz godina izvan svijeta rada i koji su zato već izgubili i motivaciju i radne navike.

LJUDI MAKSIMALNO ŠTEDE

Ako i nađu kakav posao, onda je to na vrlo kratko vrijeme, ili pak sami ne mogu izdržati i izvršavati radne obveze pa odustaju. U velikoj većini su to ljudi koji su u godinama u kojima se odlazi u mirovinu, ali svi bi oni i njihove obitelji živjeli puno kvalitetnije da rade neki posao, bar kao pomoćni radnici u jednostavnijim zanimanjima. U tom smislu bi i pristup prema njima trebao biti drugačiji, empatičniji od strane poslodavaca, uopće puno angažiraniji kako bi ti ljudi pomalo stekli povjerenje u sebe i svoje radne sposobnosti, objašnjava Balenović za portal Novi List.

Općenito kaže da građani koji žive od državne pomoći preživljavaju jako teško, da im olakšanje znači eventualni dječji doplatak i pučka kuhinja Grada Rijeke, kao i sve gradske, odnosno lokalne socijalne subvencije.

Pritisak zaposlenih prema Centru više nije kao nekada, što znači da zaposleni redovito primaju plaću, da nema onih na čekanju, a i da su se ljudi »stisli« u onoliko koliko imaju, analizira Balenović.

FOTO: Pixabay

Tagovi: karlo balenović, siromaštvo, socijalna pomoć,